Gotov rat u Iraku
U Njujorku su ovih dana deljeni primerci specijalnog (lažnog) izdanja New York Times-a sa datumom 4. juli 2009.
U Njujorku su ovih dana deljeni primerci specijalnog (lažnog) izdanja New York Times-a sa datumom 4. juli 2009.
Javni prostor, koji podrazumijeva pisana i prešutna pravila ponašanja, danas služi za egzibicioniranje osobne slobode. Svatko se bori za svoja osobna prava, malo tko poštuje tuđa.
Slogan — Znanje je moć — iščezao je u Jugoslaviji zajedno s Jugoslavijom. Književnici su postali komedijaši koji hrle pred televizijske kamere ne bi li prodali koji primjerak više. Nacionalizam je postao isprika samozvanim “kulturnim radnicima” koji su pohrlili da skinu s pijedestala “jugoslavenske” književne i druge veličine, pritom bukvalno.
Retorika saradnje i partnerstva između Evropske Unije i Rusije ne može da sakrije činjenicu da uzajamna sumnjičavost, pogrešno percipiranje, frustracija i paranoja počinju da određuju dinamiku odnosa Rusije i Evropske Unije.
Svetski mediji teraju nas da poverujemo kako Balkan naseljavaju Drakulini rođaci, dok naslednici Mitteleurope predstavljaju marljive potomke rimokatoličke civilizacije.
Danas, naravno, znam da veza između književnosti i “ideologije” traje otkada je svijeta i vijeka. Biblija nije samo grandiozno književno, nego i grandiozno ideološko djelo.
Bitch je žena koja, kažu, ima svoje mišljenje i ne libi se da ga glasno i jasno iskaže; žena koja zna što hoće, i koristi sve što joj stoji na raspolaganju da bi dobila to što hoće
Virtualna realnost započela je u trećem stoljeću BC, s kineskim filozofom Chuang Tzuom koji se, sanjajući leptira, zapitao je li on to doista sanjao leptira, nije li leptir sanjao njega.
Darko Rundek i Cargo orkestar održaće poslednji zajednički koncert 17. decembra u Sava centru u Beogradu.
Pola godine nakon izbora, zvanična politika Srbije pretrpela je suštinske promene u odnosu na platformu koju je u prethodnoj kampanji, i nakon formiranja kabineta, nudila vladajuća koalicija.
Srećni smo što konačno možemo da prenesemo (jedinu) kritiku jedne od pet knjiga objavljenih u izdanju Peščanika. Aleksej Kišjuhas je za Danas napisao tekst o knjizi Bog nije veliki Kristofera Hičensa.
Uticaji finansijske i ekonomske krize u svetu počeli su da se osećaju i u Srbiji. Oni se mešaju sa nekim domaćim negativnim kretanjima, pa ih nije sasvim lako razlikovati.
Zanimljiva je reakcija na izjavu jednog ministra da je uzdržavanje od kupovine način da se obuzda rast cena. To je sve nasmejalo, toliko zvuči neadekvatno, da se tako izrazim.
Iako je Obama tokom kampanje od svih kandidata bio najbliži liberalima, on nije jedan od njih i nikada to nije bio. Ogromna podrška koju je dobio među tih 22% američke populacije delom je bila proizvod kreativnih interpretacija Obaminih stavova.
Srbija od juna ove godine predsedava Dekadom Roma. Ako vam je ova vest promakla, to je zbog toga što vlada Srbije nije učinila ništa da Romi ili ostali građani Srbije to saznaju.
Pretpostavka o savršeno efikasnom slobodnom tržištu zasnovana je na ekonomskim radovima iz ’50-tih i ’60-tih godina, koji više podsjećaju na propagandu usmjerenu protiv komunizma nego na plauzibilno naučno istraživanje.
To izreče Jeremiću Vuče, pa se skoči od poda na noge, zgrabi pero i teftere grdne, te sam uze tužbu sastavljati i uz tužbu teško uzdisati, od pravničkog posla dosadnoga.
Mene zanima šta je uopšte ovo po čemu mi ovde bezglavo plutamo mesecima, kako se zove, šta predstavlja i čemu teži politika koja radi malo šta drugo osim što „čuva Kosovo“.
Ivajlo Dičev, profesor kulturne antropologije, istraživao je život Bugarskih emigranata u zapadnoevropskim zemljama. Ovo su neki od njegovih zaključaka.
U komentaru (Danas, 19.11.08.), između ostalog, kaže se: „Tužba protiv države podrazumeva kolektivnu krivicu. Iako je u vreme rata većina građana Srbije podržavala svoju vlast, većina ne može snositi krivicu ni za odluke tadašnjeg rukovodstva ni za pojedinačne zločine.“
Dirkem je anomiju zvao „bolešću neograničene aspiracije“. Njegova centralna ideja je da ljudima trebaju propisi – okvir neformalnih i formalnih pravila koji ograničava njihova očekivanja, na primer, u sferi ekonomske dobiti.
Sreća da je dan sve kraći, pa je period kada se osećamo obaveznima da nešto radimo sveden na šest, sedam sati. Onda oko četiri padne mrak i imamo alibi da se povučemo u kuće i šćućurimo do sledećeg jutra.
U Beogradu su 17. novembra počeli pregovori s ruskim Gaspromom – a naša javnost ne zna ni o čemu se pregovara, ni šta je predmet ugovora, niti je uopšte jasan cilj celog posla?
Radio emisija, 21.11.2008, govore: profesor filozofije Žarko Puhovski, pravnik Vladimir Todorić, politolog Vladimir Pavićević i pravnica Vesna Rakić-Vodinelić.
Jel` to stari Balkan postao malo ljubomoran što već punih osam godina nije “svetski problem” i što ga Irak i Avganistan neprestano guraju na sporedan kolosek?
Kada su obe zaraćene strane na neki način u pravu, znajte da je pred vama ogroman problem – kome pomoći, koga okriviti, koga kazniti.
Fudbaler Savo Milošević juče je istovremeno prvi put igrao za srpsku i poslednji put za NAŠU fudbalsku reprezentaciju. Srđan Nastasijević pokušao je da rasplete ovaj paradoks.
Posle tačno dve nedelje od objavljivanja na sajtu delegacije Evropske komisije, prevod izveštaja o napretku Srbije u evropskim integracijama za 2008. konačno se našao na sajtu Kancelarije za pridruživanje Evropskoj uniji.
Evropski standardi II: Ovo poglavlje ispituje kapacitete Srbije da postepeno usaglasi svoje zakonodavstvo i politike sa komunitarnim pravom vezanim za unutrašnje tržište, sektorske politike i pravosuđe, slobodu i bezbednost, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i prioritetima Evropskog partnerstva. Istovremeno se analiziraju i administrativni kapaciteti Srbije. U svakom sektoru, Komisija ocenjuje napredak postignut tokom perioda izveštavanja i rezimira opšti stepen pripremljenosti zemlje.
Evropski standardi I: Ovo poglavlje ispituje kapacitete Srbije da postepeno usaglasi svoje zakonodavstvo i politike sa komunitarnim pravom vezanim za unutrašnje tržište, sektorske politike i pravosuđe, slobodu i bezbednost, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i prioritetima Evropskog partnerstva. Istovremeno se analiziraju i administrativni kapaciteti Srbije. U svakom sektoru, Komisija ocenjuje napredak postignut tokom perioda izveštavanja i rezimira opšti stepen pripremljenosti zemlje.
Ekonomski kriterijumi: U ispitivanju ekonomskih dešavanja u Srbiji, Komisija se vodila zaključcima Evropskog Saveta u Kopenhagenu iz juna 1993. godine, koji je definisao da je za članstvo u Uniji potrebno postojanje funkcionalne tržišne ekonomije, kao i sposobnost suočavanja sa pritiscima konkurencije i tržišnim snagama u Uniji.
Politički kriterijumi: U ovom delu izveštaja analizira se napredak Republike Srbije u ispunjenju političkih kriterijuma iz Kopenhagena, koji zahtevaju stabilnost institucija, koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava, poštovanje i zaštitu manjina. Ovde se prati i regionalna saradnja, dobrosusedski odnosi sa državama u procesu pristupanja i državama članicama, kao i poštovanje međunarodnih obaveza, kao što su saradnja sa Međunarodnim sudom za ratne zločine.