Sve se vrti oko plata
Novi magazin – Posle odlaska MMF-a iz Beograda ostala su otvorena dva pitanja: da li će vlada zatražiti novi sporazum i da li će MMF prihvatiti korekciju plata u državnim službama…
Novi magazin – Posle odlaska MMF-a iz Beograda ostala su otvorena dva pitanja: da li će vlada zatražiti novi sporazum i da li će MMF prihvatiti korekciju plata u državnim službama…
Za razliku od Srpskog telegrafa u kome otac ubice pokušava da pronađe opravdanje za svog sina („Žao mi je sina, snaja je kriva“), u Politici opravdanje za ubistvo žene i deteta pronalazi Zoran Milivojević.
Zamislimo, sasvim okvirno, situaciju: naša devojka razgovara u baru u kojem inače radi sa gostom Crncem, na engleskom. Iz nepoznatog razloga dolazi do svađe između grupe naših mladića i Crnca…
„Otvoreno sam gej celog života i nikada nisam imala problem u Srbiji“, izgovoriće Ana Brnabić u intervjuu za CNN. Iz toga bi se moglo zaključiti da je u Srbiji, kada je reč o ženama i gej osobama, sve u redu.
Sve češće se raspravlja o tome kako i „sučim“ opozicija da izađe na beogradske izbore. Ključno pitanje je da li opozicione partije treba da se ujedine na jednoj listi ili mogu da idu u više kolona.
Pratim raspravu na socijalnim mrežama o poslednjoj naslovnoj strani magazina NIN, na kojoj je fotografija kapije Aušvica na kojoj piše „Arbeit macht frei / Rad oslobađa“ uz naslov „Radni logor Srbija“.
Suštinu uništavajuće ideološke formule koja prati ovo društvo od sloma socijalizma najbolje je izrazio ministar rada Đorđević kada je pozvao radnike koji su u štrajku „da pokažu malo ljubavi za Srbiju“.
Novi magazin – „Ekonomska situacija u Srbiji se dramatično popravila od usvajanja ekonomskog programa“ koji podržava MMF stendbaj sporazumom. Šta se to bitno (dramatično) popravilo?
Naravno, u pitanju je specijalna veza Srbije sa Rusijom, koja je poslednjih godina materijalizovana ne samo „povoljnim“ ruskim oružanim aranžmanima, već i u vidu Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu.
Dok pišemo ovaj tekst već se zna da je Petar Veličković, autor teksta „Protiv nasilja, ne protiv muškaraca ili žena“ objavljenog 18. jula u Politici – fiktivna ličnost.
Centri za socijalni rad su deo lanca državne kontrole nad nižim slojevima društva. Oni su institucije koje ne primenjuju fizičku silu, već operišu pomoću meke moći: kontrolom kroz brigu i podršku.
Ideje – Problem emigracije svodi se na pitanje tko određuje sreću pojedinca. Kakve su u tom pogledu pozicije ideologija…
„Vidiš li ti, druže Tito, šta se ovo događa? Došlo je dotle da oće da ti maknu ime trga u Zagrebu! Mamicu in jeben ustašku, da in jeben ustašku mamicu…“
Novosti – Sloterdijkova teza o tome da mediji ciljanim uzbuđenjima kreiraju naciju i održavaju je na životu našla je u ovoj knjizi svoju potvrdu.
Šta je EU želela da postigne skupom predstavnika 6 zemalja Zapadnog Balkana 11. i 12. jula u Trstu moglo bi se svesti na recept za tortu: red optimizma (EU), red pesimizma (Balkanci), pa tako više puta.
Štrajk u Fijatu je zakotrljao i neke druge štrajkove. Gde će se bes radnika zaustaviti ostaje da se vidi. Ali sigurno je da će rezultat ovih štrajkova biti upisivanje Srbije na mapu zemalja za koje ima nade.
Posle zahteva sindikata Nezavisnost da se iz poslova centara za socijalni rad izbaci zaštita od nasilja u porodici, jer se radnici u ovim ustanovama bave savetodavnim radom a ne krivičnim delima.
Kako drugačije tumačiti učestale i, ko sankcije – ničim izazvane izjave predsednika države da ova vlast nikada neće biti pobeđena na izborima.
Zagorka Dolovac nije imenovala vršioca funkcije tužioca za ratne zločine i time je opstruirala proces suđenja za ratne zločine.
Političku budućnost imaju samo opcije ravnodušne prema činjenici da se Kosovo otcepilo od Srbije ili da u Bosni živi milion Srba. Relevantnih političkih lidera na ovim pozicijama danas praktično nema.
Je li to neka zaraza, to širenje etatizma, ili je to opšte stanje duha koje povremeno izbija na površinu, a u stvari je stalno prisutno u svesti nacije?
Godinu dana posle neuspelog puča u Turskoj, razgovor Svetlane Lukić sa turskim disidentima u Beogradu: Pre puča kapacitet turskih zatvora je utrostručen; unapred se pravilo mesto za buduće uhapšene…
VIDEO i transkript, povodom ubistva u Centru za socijalni rad, o nasilju nad ženama govore Nataša Jović i Tanja Ignjatović. Razgovor vodila Svetlana Lukić.
Novi magazin – Štrajk u fabrici Fijat Krajsler automobili Srbija traje tek desetak dana, ali već je jasno da je otvoren veliki privredni problem koji će nam svima zagorčati život.
Prošle godine britanski Telegraf je objavio podatak da su građani Srbije po broju oružja koje poseduju odmah iza Amerikanaca. Nedavno je objavljeno da smo najnaoružaniji narod među Slovenima.
Prvi oblik nasilja o kojem moramo progovoriti jeste ratno nasilje. Srbija je učestvovala u ratu jezivih razmera. Mnogi muškarci koji i danas žive u ovoj zemlji su ubijali…
Mladina – U Zagrebu se ukida ime središnjeg Trga maršala Tita. E sad, što se mene tiče ulice i trgovi ne bi nigdje nosili imena političara i oslobodioca, nego imena cvijeća, ptica, riba…
Kada postane poželjno da političari „otklanjaju birokratske prepreke“ za investitore, granica između ponašanja koje će biti ovenčano slavom ili voditi u zatvor postaje veoma porozna i proizvoljna.
Još ne znamo da li su dvojica muškaraca koji su ubili svoje nekadašnje partnerke, a jedan od njih i dete, bili obuhvaćeni amnestijom. Međutim, sasvim je dovoljno da za ovo postoji realna mogućnost.
Da li je ubica koji je juče ubio ženu i dete, posle vesti o ubistvu pre nedelju dana došao na ideju da i on može da iskoristi sastanak u centru za socijalni rad, pa je zato poneo oružje? Naravno.
Na gnev koji se valjao ulicama Hamburga, grupa G20 koja sadrži bar 2 diktature i 4 autokratije odgovorila je saopštenjem u kojem se pominju pravo na vodu i rezistentne bakterije – sve, osim demokratije.
Izuzetno sam zahvalan Vesni Pešić na primedbama koje je u tekstu Otvaranje debate iznela na teze iz mog teksta Nešto i ništa. Pokušaću da što je jasnije moguće na ove primedbe odgovorim.