Grkljanočupači i grobopišači
Vlast se sedam dana neprekidno i gromoglasno oglašava na temu ni od kakvog javnog značaja i interesa. Temu koja nije tema. Temu koja čak uopšte ni ne postoji. Jedan bajati tvit jednog glumca.
Vlast se sedam dana neprekidno i gromoglasno oglašava na temu ni od kakvog javnog značaja i interesa. Temu koja nije tema. Temu koja čak uopšte ni ne postoji. Jedan bajati tvit jednog glumca.
„Na današnji dan nam je javni dug, verovali ili ne, 64,4 odsto. Kada sam postao premijer, bio je 76 odsto“, rekao je predsednik Vučić u petak, 1. septembra u Majdanpeku. I pogrešio.
Novosti – Radnička fronta podignula je kaznenu prijavu protiv postavljača ploče s natpisom ‘Za dom spremni’, konkretno protiv predsjednika Udruge dragovoljaca.
Novosti – Vlak je ulazio u Knin, dočekan limenom glazbom. Gradonačelnik Splita je namjestio zgrčeni osmijeh i mahao, a kada je okrenuo glavu ženske spodobe s konjskim repom i keramičkim okom više nije bilo.
Brnabić nam baca prašinu u oči i podmeće neodržive argumente. Stvari su još gore ako se u obzir uzme kontekst. Direktor BIA je Bratislav Gašić. A on je već pokazao da nije u stanju da zaštiti bezbednost građana.
Novi magazin – Ako diskusiju o promenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu posmatramo prozaičnije, možemo postaviti hipotezu da je skriveni cilj Zakona da se obori cena obradivog zemljišta u Srbiji.
Kada je Zoran Đinđić kao premijer posetio Rudarsko-topioničarski basen „Bor“ rekao je radnicima da za njih ima dve vesti: jednu dobru i jednu lošu. Loša je da u RTB-u više nema bakra.
Intervju sa Momirom Stojanovićem mogao je da počne pitanjem: „Gde ste bili i šta ste radili 27. i 28. aprila 1999. godine?“, umesto: „Da li je partokratija ključni problem današnje Srbije?“
Termin postoji od 1930-ih, a posle krize 2008. se koristi da ukaže na odgovornost politika koje su svoj autoritet prepustile tržištu. (tekst iz 2017, tema Rasprava o neoliberalizmu)
U ovoj zemlji žive deca koja nemaju zdravstveno osiguranje, koja su neuhranjena i koja spavaju na ulici. Iz ekonomske, iz moralne i iz filozofske perspektive, Friedmanova ideologija je pogubno pogrešna.
Raste broj Betmena u Srbiji (znamo, samo jedan je Supermen). Posle Miladina Šarčevića, koji vežba mišiće na deci i roditeljima, te na prosvetnim radnicima, kao Betmena smo dobili i Bratislava Gašića.
Priča o Goši je priča o Srbiji. Goša je privatna fabrika (uskoro će sve u Srbiji biti privatno; uostalom i vlast se ponaša kao privatni vlasnik države) čiji radnici nemaju šta da jedu, ne primaju zarade, nemaju overene knjižice.
Vučić je na stupidnoj pokaznoj vežbi oko Makedonije bio velemajstor besmisla. Da li je znao kako nije nimalo lako izvući se iz zamisli koja je zasnovana samo na njegovoj oskudnoj percepciji mogućih posledica?
Ministar kulture misli da će zalivanjem tog cveta u fingiranoj javnoj debati i kasnije, usvajanjem Strategije razvoja kulture 2017–2027, uspeti da obnovi tu fantastičnu floru koja je nekada bujala iz krvi i tla.
Ne možemo tvrditi da su klimatske promene „uzrokovale“ uragan Harvi (takvo pitanje je pogrešno formulisano), ali možemo reći da su one doprinele jačanju uragana i uvećale rizik od štete i gubitka ljudskih života.
Snimak Palme u akciji podele socijalne pomoći i radnih mesta koincidirao je sa intervjuom bivšeg funkcionera naprednjaka. On govori o SNS mehanizmu upravljanja Srbijom i zapošljavanju ljudi preko stranke.
Možda vođenje spoljne politike ne spada u predsednikove ingerencije, ali u despotove spada. Građana na slici nema, jer u despotiji građani ne postoje, postoje jedino – podanici.
Činjenica je da Trump maršira kroz ministarstva i agencije i sprovodi budžetske rezove i promene politika koje će se osećati godinama. Trump nije samo jedan čovek; Trump je čitav jedan pokret.
Max Boot, konzervativac, savetnik trojice republikanskih predsedničkih kandidata, drži na svom hard disku direktorijum „Zbirka Trumpovih gluposti“. Odmah pored njega nalazi se „Zbirka Trumpovih laži“.
Novi magazin – Pretnja promenom odnosa prema imenu zemlje zasniva se na grešci da se može voditi politika zamrznutog konflikta prema Kosovu i zemljama koje ga priznaju.
Novosti – Trenutno u dve američke države, u Sjevernoj Dakoti i Vermontu, koje bilježe visok porast rasno i etnički motiviranog nasilja razmatraju se zakonski prijedlozi kojima bi se regulirao govor mržnje.
Šačica naših superbogatih sugrađana i par najkrupnijih kompanija u zemlji na računima u Panami, na Kipru i ostalim ofšor destinacijama drži otprilike isto onoliko novca koliko poseduju svi ostali građani Rusije.
Trebali bismo biti imbecili da povjerujemo kako bi mlađahni Starčić bio izložen sudskom progonu i da je na javnome mjestu, jednako glasno, uzvikivao: „Živio HDZ!“
Predsednik pred kamerama čak i sedmogodišnjem dečaku naređuje („moraš“) da, iako živi u Hrvatskoj, prestane da navija za Rijeku i počne da navija za neki beogradski fudbalski klub.
Koliko god se činila daleka osuda koju je Frankfurtska škola izrekla o sprezi kapitalizma i autoritarizma, ta kritika nije zanemarljiva sad kad se suočavamo s nativizmom i slepom verom u demagoga.
Kad je policajac iz Fergusona ubio crnog tinejdžera, demonstranti su izašli na ulice. Njihov gnev se nije napajao samo tim incidentom već i istorijom stradanja crnih ljudi u rukama policije.
Mladina – Hoće li se zbog veće protočnosti turista i zarade uskoro srušiti i proširiti antička vrata Dioklecijanovih podruma i oni „neadekvatni“, renesansni ulazi na dubrovački Stradun? Jer, k vragu i zidovi, ako nisu od betona.
Novi magazin – Kad se uporedno pogledaju stope rasta BDP-a u prvom polugođu u evropskim zemljama sličnog “formata”, Srbija je na toj tabeli na poslednjem mestu.
Prema procenama Bank of England, prvih deset investicionih banaka u svetu imaju godišnju aktivu od 7.488 milijardi dolara. Pred takvom sumom svaka politika pada na kolena. Banke i računovodstveno drže države u šaci.
Na predstavljanje izveštaja o pravima civilnih žrtava rata nije pozvan nijedan korisnik prava na reparaciju u svojstvu civilne žrtve iz straha od državne odmazde kojom bi mu mogla biti oduzeta mizerna naknada.
Avangarda – Dobar dio desnice dijeli Hasanbegovićeve stavove, ali to ne želi izreći. Bivši ministar kulture vrsta je glasnogovornika političke opcije koja je dominatna.
Juče me je Facebook podsetio da sam 22. avgusta prošle godine bio napadnut. Dva meseca kasnije našao sam se u drugoj zemlji sa željom da iz one koju nazivam svojom pobegnem što dalje.