Grudvom na Sneška
Oglasio se Muzej žrtava genocida zbog „skrnavljenja“ Spomen-groblja u Sremskoj Mitrovici. Tamo se sankaju oni za čiju su se slobodu, pa i razbibrigu, pokopani u humkama Spomen-groblja borili.
Oglasio se Muzej žrtava genocida zbog „skrnavljenja“ Spomen-groblja u Sremskoj Mitrovici. Tamo se sankaju oni za čiju su se slobodu, pa i razbibrigu, pokopani u humkama Spomen-groblja borili.
Sukob u Crvenom moru otkriva odsustvo ne samo pretpostavljenih „srednjih sila“, već i Kine. Na terenu, situacija je prepuštena rastućem nasilju SAD i njihovih manjih saveznika.
Divljina je neopipljiva, možda i neopisiva, ali nije imaginarna. U svom najpunijem značenju, ona mora biti velika, složena, interaktivna i ne sme biti pod ljudskom kontrolom.
Posle 8. februara nedeljnik zamiče u zagrobni život, sa svim rizicima i pogodnostima kakvih tamo ima. Ostaće samo ime, kao trofej novih vlasnika naviklih da gase sve što im blješti u oči.
Predsednikov odgovor sumira reakciju institucija: ignorisanje mnoštva činjenica koje legalitet i legitimitet upravo sprovedenih izbora čine, najblaže rečeno, krajnje spornim.
Zvuči neobično kada se kaže „vrednost i smisao“ Ninove nagrade: u istoriji te nagrade više je bilo promašaja i grubih (književnih) nepravdi nego što je bilo „smisla i vrednosti“.
Ovdašnjim i zvaničnicima Republike Srpske leta 2024, trideset godina posle rata, izvinjenje Bošnjacima za počinjene zločine ni u snu ne bi palo na pamet. Ta mala i jednostavna reč je hiljadama milja daleko.
Od Tomasa Mora svaka je utopija bila smeštena ne u zagrobni život, već samo izvan mape, s one strane okeana ili planina, u budućnost, na drugu planetu, u neko moguće, a ipak nedostižno drugde.
Slučaj Klodin Gej ukazuje na duboku krizu elitnih američkih univerziteta, dok u društvu besni rat koji deformiše političko rasuđivanje i diktira plemensko svrstavanje.
Više nije moguće potisnuti činjenicu da je Izrael pod sumnjom za najteže zločine. Sad više ne govorimo o okupaciji: govorimo o aparthejdu, preseljenju, etničkom čišćenju i genocidu.
Grupa istaknutih Izraelaca optužila je pravosudne vlasti u zemlji da ignorišu „rasprostranjeno i neskriveno“ podsticanje na genocid i etničko čišćenje u Gazi od strane uticajnih javnih ličnosti.
Onako kako su bili sinhronizovani dolasci glasača iz Republike Srpske na beogradske izbore, tako je sinhronizovana i proslava neustavnog Dana Republike Srpske. Lepo se lepim vraća.
Novosti – Vlast budi pozitivne osjećaje u ljudima. Izvlači iz njih konstruktivnost, toleranciju i želju za suradnjom. Pogotovo kad je sve podmazano dobro plaćenim funkcijama.
Oslobođenje – Njenu karijeru okolnosti, događaji i skandali na koje nije mogla utjecati i zlonamjerni nacionalistički mediji pokušavaju pokopati već skoro dva desetljeća, ali bez uspjeha.
Mlada devojka sa transparentom na kome piše: Zaustavite genocid u Gazi! Najteže ju je zamisliti u Tel Avivu, a tamo je fotografisana. Šta je čeka? Najmanje izjava da je izdajnica.
Lideri evropskih industrija tumače pretnje evropskih zvaničnika Kini kao izraz panike koja ih je obuzela kada su shvatili da Evropa gubi korak za tom zemljom u više ključnih oblasti.
Jedno od verovanja vezanih za Božić glasi da ćete ono što radite toga dana, raditi cele godine. Gostovanje Vučića na Pinku na Božić, inspiriše previše očigledne šale, opaske i primedbe.
U „ime građana Republike Srbije i u svoje ime“ – tako Vučić Dodiku čestita dan jednog od dva entiteta BiH. O tom jednom entitetu i njegovom danu, oglasio se više puta i Ustavni sud BiH.
Do sada, koliko se zna, od izbijanja rata u Gazi nije zabeležen nijedan slučaj odbijanja mobilizacije, izuzev jednog osamnaestogodišnjaka koji je zbog prigovora savesti odbio da služi vojni rok.
Spustit ćemo se u Dicmo, mjesto u zaleđu Splita, u kojem je ekstremistička desnica održala svoje tzv. božićno okupljanje, odnosno još jedan pokušaj reinkarnacije Hrvatske pravoslavne crkve.
Nije bilo tri mudraca niti zvezde padalice da predskažu dolazak. Samo kajron u vrhu ekrana koji se besomučno, akcenat na mučno, vrteo po televizijama sa nacionalnom frekvencijom.
Ne mogu o Gospodaru reći da je švorc, ali ga je kraljevska rastrošnost izgleda dovela dotle da ne može da nam daje još gotovine, pa je kao poklon ponudio da drugi dan Božića bude neradni dan.
Napadi pobunjenika duž ključne međunarodne trgovinske rute preusmerili su globalni transport sa Sueckog kanala na Rt dobre nade, što produžava put za više hiljada kilometara.
Jednom sam u samousluzi u Riverdejlu bio tako opčinjen milozvučnim, zavodljivim glasom Džeremija Ajronsa koji je čitao Lolitu da sam Hambertovom monologu dodao ukuse raznih krekera.
Iako dan u Izraelu počinje vestima o sve većem broju poginulih vojnika u Gazi, grupu koja traži da se vojnici povuku nazad u zemlju čini samo šezdesetak roditelja. Ne vidi se otpor ratu.
Da nije bilo pandemije, nikada ne bismo saznali da postoji Branimir Nestorović. On je deo istorije nepoznate bolesti, junak fantastične literature koga je virus doneo među nas.
Budući da je spisak u koji se može verovati jedna od bitnih pretpostavki iole normalnih izbora, od vitalnog je interesa da se zaustavi to „svakodnevno ažuriranje“ od strane vlasti.
Nije ovo in memoriam za Nin. To što je Vesna Mališić otišla i iz Nina i u penziju ne mora ništa da znači. A onda su još neki urednici i novinari najavili da se možda neće još dugo zadržati u Ninu.
U posleratnoj Nemačkoj cvetao je strateški filosemitizam koji je parazitirao na istim antisemitskim stereotipima, ovog puta iskorišćenim za sentimentalne prikaze života Jevreja.
Kad sile koje nas ugnjetavaju osete da su ugrožene, one sarađuju. Ugnjeteni, s druge strane, često zahtevaju ideološko slaganje ili čak srodnost, a to moćnima daje prednost koju nije lako dostići.
Novosti – Dvije knjige poezije Predraga Lucića odbijene su na javnome natječaju o dodjeli potpora književnom izdavaštvu za 2024. godinu. Dva milijuna eura podijeljeno je na 73 izdavačke kuće.
Oslobođenje – Sad kad su Radu Šerbedžiju Vučićevi kadrovi, stupidnim birokratskim objašnjenjima, pokušali spriječiti u tome da održi koncert u dvorani Velikog bioskopa u Baču, krug se zatvorio.