Kraj krize evra: prerani zaključak (II)
Šanse za uspeh spasavanja evra postoje, ali pretpostavljaju ostvarenje nekoliko stvari.
Šanse za uspeh spasavanja evra postoje, ali pretpostavljaju ostvarenje nekoliko stvari.
Četvrtak, 20.05. u 20h, CZKD – predstava Gospođa Olga, u potrazi za konačnom verzijom, igraju i Vojin Dimitrijević i Corax.
U javnost je plasirana dezinformacija da će se ovogodišnja Povorka ponosa održati 19. septembra.
Iza rasprave o islamu krije se mnogo komplikovaniji problem: pitanje evropskog identiteta i uloge religije u Evropi.
Ne sumnjam da je Šmit izvršio određeni uticaj na Samardžića. Nesporno je da je uticao i na Đinđića. Šta je, onda, sporno?
Dobrica Ćosić pišući o drugome koristi isključivo množinu, u jednini piše samo o sebi.
U Srbiju se iz dijaspore godišnje slije oko 5,5 milijardi dolara. Od te sume samo 40 odsto stigne legalnim putem.
Između ministra zdravstva i njegova bezgraničnog povjerenja u njemačko zdravstvo stoji nešto što se naziva političkom i profesionalnom etikom.
Posle vanrednog samita šefova država ili vlada EU na kome je doneta odluka da se zemljama sa problemima u evro zoni osigura pomoć od 720 milijardi evra, usledilo je olakšanje. Mnogi su požurili da zaključe da je „evro kriza završena“.
Napadi na Ivu Josipovića na ivici su komičnog, ako ne i izravno smešni.
Koliko je Josip Broz Tito odgovoran ili zaslužan za raspad Jugoslavije? Odgovor, po mom mišljenju, proizlazi iz tri vrste razmatranja, koja ću ukratko prikazati.
Republika – Mora se saznati cela istina i ništa drugo osim istine o sudijama koje je izabrao Visoki savet sudstva.
Navijači Partizana i CSKA razmenili su u Parizu skandiranja koja su vrlo retka na košarkaškim utakmicama.
S Heideggerovim pogledom u Nietzscheovu filozofiju dogodio se pomak koji je snažno utjecao na savremena tumačenja Nietzschea.
Laserski samit jeftine grafike, ponedeljak i utorak 10. i 11.05. u 20.00, CZKD, Birčaninova 21.
Vladimir Gligorov u razgovoru za zagrebački Jutarnji list.
Bio sam jedan od mnogih koji su protestovali povodom namere moskovskih vlasti da 9. maja Moskvu ukrase Staljinovim portretima.
Sreda, 12.05. u 11.00, Medija centar, okrugli sto Slučaj Leskovac, podrška porodicama vojnika nastradalih pod nerazjašnjenim okolnostima.
Skupština Srbije 5. maja je izglasala odluku o izboru Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
U Mostu RSE Omera Karabega govore Latinka Perović i Tvrtko Jakovina.
Oba autora su imala neobične veze sa moćnim političarima: Konstant sa Napoleonom, a Šmit sa Hitlerom.
Aleksandar Molnar je objavio članak o uticaju Karla Šmita na dela Zorana Đinđića. Sajt Peščanika je preuzeo ovaj članak, sa namerom da se o njemu otvori rasprava.
Stanko Subotić tvrdi da je pristao da finansira DS i da se poslije izbora Borisa Tadića za predsjednika sa njim sreo više puta.
Većina Izraelaca misli da demokratija znači: izbore svakih nekoliko godina; da je dovoljno da potrebna većina podigne ruku u parlamentu za svaku nepravdu i zločin i oni su automatski dopušteni.
7. маја је бх. Дан џамија. За Бањолучане мање битан датум, иако су баш они заслужни за њега – 07.05.1993. срушена је најзнаменитија бх. џамија.
Pitanje je esencijalno: ima li načina da se uspostave normalni odnosi između albanskog kulturnog prostora sa prostorima bivših suseda.
Današnja kriza bi trebalo da stavi tačku na svaku vrstu verovanja u „racionalno“ tržište.
On je bio predsjednik Srbije, dijete iz fine obitelji, a on premijer Republike Srpske i njegova čista suprotnost, rmpalija iz Laktaša.
Skupštinskim stepeništem zloslutno su odjekivale potpetice za koje će se službeno ustanoviti da pripadaju prijateljici noći.
Tribina u Zelenom zvonu povodom imenovanja trga Zorana Đinđića u Zrenjaninu, nedelja, 09.05. u 19.00, govore: Biljana Srbljanović, Vojin Dimitrijević, Mirko Đorđević, Željko Bodrožić.
Svetog Nikolu ovde slave mnogi, pa ga tako slavi i hristoljubivi biznismen Milenko Kostić iz drevnog grada Čačka, o kome ćemo ovom prilikom pripovedati.