Misli o stvaranju Jugoslavije
Na godišnjicu stvaranja prve Jugoslavije (1.12.1918) objavljujemo brošuru profesora, pesnika i publiciste Milivoja V. Kneževića (1899-1973) „Misli o stvaranju Jugoslavije“ iz 1931. godine.
Na godišnjicu stvaranja prve Jugoslavije (1.12.1918) objavljujemo brošuru profesora, pesnika i publiciste Milivoja V. Kneževića (1899-1973) „Misli o stvaranju Jugoslavije“ iz 1931. godine.
Dok je u subotu Ekološki ustanak blokirao puteve u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu i Šapcu, Vučić je bustovao svoju partiju, koja je na proslavi godišnjice utrostručila stranačke organe.
Mi smo oni stereotipni varvari sa Balkana. To je strašna poruka i pitam se koji je onda smisao EU? Gledati mrcvarenje Bosne od strane ruskog poštara Dodika je trijumf zla i nasilja.
U našem portunu su svi umrli od korone. Ostali smo samo ja i moja sestra Damjana. Nema više ni Bezmalinovića ni Šegvića. Isto su takođe od korone skviknili moji mama i tata.
Kada je prepoznata crkvena kolaboracija, patrijarh je optužio otpadnike da nikada nisu kročili u crkvu, koja se bavi smislom postojanja a ne socijalnim, ekonomskim i društvenim problemima.
Sud je odlučio da tajni ugovor o gradnji pruge Budimpešta-Beograd Vlada mora da stavi na uvid javnosti. Ova vest iz Budimpešte vredna je ozbiljne pažnje mađarske, ali i naše javnosti.
Dozvoljena je samo jedna stvarnost, u kojoj je miran protest građana fašizam, a huligani sa toljagama pristojna Srbija (da se osvrnem na jučerašnji dan opisan rečima AVtokratora i Prvopotčinjene).
Ako te bager udari po desnom obrazu, okreni mu i drugi. Umesto da privedu bageristu koji je na mostu hteo da mašinom pregazi demonstrante, priveden je Šapčanin koji nije hteo pod točkove.
Svojim pozivom na mir patrijarh je prihvatio društvene podele koje izaziva režim, a zbog kojih su naprednjački batinaši u subotu, motkama i bagerom, nasrnuli na građane koji su protestovali.
I tako smo, kao i obično pred izbore, stigli do stare i nimalo dobre podele na pristojnu SNS Srbiju i nepristojnu Srbiju. Da je ova prva pristojna dokaz je to što su hodali trotoarom.
Predgovor za knjigu Ljubodraga Stojadinovića: Srbija je zakoračila u ponor bar dva puta u protekle tri decenije: 1991. i 2012. Kako izgleda Srbija dok pada u ambis – o tome piše Stojadinović.
Problem u diktaturama nije u tome da se obezbedi poverenje podanika u autokratu, već u nepoverenju autokrate u podanike. Jer on ima nešto što oni nemaju, a to je vlast.
Ako menadžeri kroje tim gurajući svoje fudbalere da bi se obogatili, onda reprezentaciji pomažemo tražeći promenu rukovodstva. Slično je i sa državom. Ali promena ne garantuje rezultat…
Slavodobitno objavljena cena od 270 dolara predstavlja gotovo stopostotno poskupljenje. Ili predsednik nije govorio istinu kada je 1. januara ove godine navodio cenu od 155 dolara.
Talas publikacija istoričara i klimatskog aktiviste Andreasa Malma – tri knjige za godinu dana – možemo tumačiti kao izazov samozadovoljnom istorijskom sagledavanju našeg sadašnjeg stanja.
Parlament pretvoren u palanački bircuz u kome se nadvikuju đilkoši, ludi polutani, jurodivi i socijalno zapušteni, nastrani varijeteti homo sapiensa – doneće zakone koji su već doneti…
Bila jednom jedna zemlja i u njoj zaraza… Otprilike se ovako Srbija danas odnosi prema kovidu 19. Kao da su desetine umrlih i gotovo deset hiljada zaraženih dnevno najdavnija prošlost.
Nedavno sam u jednoj raspravi na Twitteru pisao o značaju čitanja i poznavanja klasika ekonomske misli, recimo od Quesnaya do Pareta, koji su ovde arbitrarno izabrani kao polazna i završna tačka.
Kako je i zašto odlučeno da vozilo za putovanje i stanovanje postane „pokretna kancelarija“ lično i poimenice zamenika, bez pominjanja funkcije, da li je to poslugodavac tražio…
Pouke parka High Line u Njujorku pred novu javnu raspravu o Linijskom parku u Beogradu: treba da razmotrimo šta sve takva transformacija znači i da li želimo tako nešto u Beogradu.
Protestno okupljanje na Makišu povodom početka građevinskih radova na beogradskom vodoizvorištu je okupilo tek stotinak ljudi, uključujući tu i brojne novinarske ekipe.
Eno Lečića u studiju Pinka kako s Jovanom Jeremić grakće o „drugosrbijanskim kurvama intelektualnim koje preziru svoj narod, pa neka idu da žive u drugoj državi, neka biraju državu“.
Kompanija Ziđin ekspropriše imovinu naših građana, a to će činiti i Rio Tinto. Dok povodom zahteva za ocenu ustavnosti Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima – Ustavni sud mudro ćuti.
Premijerka je na jučerašnjem zasedanju Narodne skupštine, tokom predstavljanja predloga budžeta za 2022. izjavila da će u 2021. privredni rast Srbije biti 7% a u sledećoj, 2022, 4,5%.
Godišnjica pobune Crvenih beretki (9-17. novembar 2001) prošla je gotovo nezapaženo. S obzirom da je ova 2021. godina prepuna jubileja, to može i da ne izgleda čudno.
Novi magazin – Odvija se nova epizoda balkanizacije i povećava rizik od novih sukoba, gde ni oružani nisu isključeni. To se događa u vreme kada se još uvek nekako održava integrisanost Evrope.
Verujem da se čitalac, moj vršnjak, seća Kičmanovića i Gruntovčana. Kada je juče Vučić izgovorio reč – zgubidani, to mu je zazvučalo poznato, ali istovremeno i jugoslovenski arhaično.
Šta je sa Vašom logikom, Slavni Najbolji Studentu? Nema dana da se ne ogrešite o osnove logičkog rasuđivanja, evo jednog stava: „Niste zabrinuti za srpsku decu, al ste zabrinuti za Vijetnamce!“
Milorad Ulemek je početkom novembra stupio u štrajk glađu u zatvoru u Požarevcu. Njegov branilac se obratio Zaštitniku građana Zoranu Pašaliću, koji je 18. novembra posetio Ulemeka…
Novosti – Predsjednik hrvatskog PEN centra Tomica Bajsić izdao je saopćenje kojim se u ime te organizacije osuđuju prijetnje smrću Borisu Dežuloviću zbog njegova teksta „Jebo vas Vukovar“.
Bez vakcinacije verovatno će u nekom trenutku u životu gotovo svi dobiti težak oblik infekcije korona virusom. Pitanje za roditelje i staratelje glasi: šta je gore, vakcinacija ili prirodna infekcija?
Brzinsko donošenje novog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi donosi nam pravila o referendumskoj kampanji koja su po prvi put uređena, ali na veoma problematičan način.