Oproštaj od Vladimira Gligorova
Sa Vladimirom Gligorovim sam, radeći u istoj redakciji, na jedan ili drugi način sarađivao gotovo pola veka. Za to vreme, što kao novinar što kao urednik, pročitao sam dve hiljade njegovih kolumni.
Sa Vladimirom Gligorovim sam, radeći u istoj redakciji, na jedan ili drugi način sarađivao gotovo pola veka. Za to vreme, što kao novinar što kao urednik, pročitao sam dve hiljade njegovih kolumni.
Dok je radio kao savetnik za kulturu čileanskog predsednika Salvadora Aljendea pisac Ariel Dorfman je 1971. objavio knjigu „Kako čitati Paju Patka: imperijalistička ideologija u Disneyevom stripu“.
O tome kako se troši gotovo 2.000 milijardi dinara budžeta Srbije ne zna se dovoljno. Jedan veoma mali segment tog budžeta je namenjen finansiranju parlamentarnih političkih stranaka.
Ministarka pravde nam je nakon završetka plenarne sednice Venecijanske komisije sa italijanske terase poručila da je ovo telo usvojilo pozitivno mišljenje o predlozima sudskih zakona.
Suprotno raširenom mišljenju da se težište Unije iz Berlina i Pariza pomerilo na istok, Varšava i Budimpešta zapravo nemaju širu zajedničku viziju, osim iliberalizma unutar sopstvenih zemalja.
Hijerarhija i obavezno uputstvo nisu uvek u službi progona učinilaca krivičnih dela, već služe zataškavanju krivičnih dela nosilaca vlasti.
Na zgradi češkog Ministarstva unutarnjih poslova osvanula je neobična instalacija: između češke i ukrajinske visjela je crna zastava sa glavom Putina kome je ispod nosa bilo slovo Z.
105. godišnjica Oktobarske revolucije prošla je u tolikoj tišini da se čovjek pita je li se ona ikada i desila. Tome je razlog i to što iz Moskve danas stiže sve sem nade u socijalistički preobražaj svijeta.
Kaže Dačić, mi sad radimo isto ono što su nekada radili Albanci, računajući valjda da će Albanci sada pogrešiti kao što su onda pogrešili Srbi. Tako on objašnjava izlazak Srba iz institucija Kosova.
Četvrti deo prikaza knjige Miroslava Krleže „Hiljadudevetstošezdesete. Fragmenti dnevnika“ – Šta je Miroslav Krleža od onoga što je video i naslutio poverio samo svojim Dnevnicima?
Dida je viknijo: „Ako su samkcije ne možemo Rusima prodavat maslinovo uje, jebemu mater! Jel ti oš da ja ispadnen đubre četničko?“
Nije naš problem što je grejna sezona kasnila, već što ne prestaje evo celih deset godina koliko nas vlast pali kao ringle – uključuje na trojku kad god joj zatreba da se ložimo.
Mladina – Premijer nas obavještava kako je „politička stabilnost, naše odgovorno upravljanje javnim financijama i provedba reformi“ bio preduvjet da nam EU odobri uvođenje eura.
U sporu u kom je ministar policije Gašić tužio KRIK za navodnu povredu časti i ugleda počinjenu izveštavanjem sa suđenja Zoranu Jotiću Jotki, sud je našao da je KRIK povredio ministrovu čast.
Ovaj tekst je refleksija na Insajder debatu od 3. novembra. Iako nije prvi ni poslednji sažetak žustrih rasprava na temu udžbenika biologije, ona nudi osnovne alate za razumevanje strana u sporu.
U Beogradu su uporedo održana dva skupa: pristupna beseda ruske istoričarke Natalije Naročnicke u SANU, a stotinak metara dalje, u Narodnoj banci Srbije odvijali su se razgovori sa MMF-om.
Rešena je velika misterija. Za stanje u javnim preduzećima, među njima i u EPS-u, nisu krivi spoljni faktori već smo za sve krivi mi, zaključila je Ana Brnabić pre par dana.
Na ulici je vozač-nasilnik označen inicijalima N.J. teško povredio Anđeliju Arbutinu. To je moja tema, a ne operetski rat vrhovnog za srpsku stvar. Ne zna taj gde mu stoje srpske i ostale stvari.
Dronovi što lete nad Srbijom u poređenju sa razornim dronovima u Ukrajini zaista su igračke. Zna sve to i Vučić i kaže: smejaće mi se, ali zar da pustimo da neko špijunira kasarne, uđe u hangare…
Dok Putin preti nuklearnim napadom, hiljade Ukrajinaca navodno se prijavilo za seksualnu zabavu u Kijevu. Jedna učesnica to objašnjava ovako: „To je megaoptimizam Ukrajinaca.“
Novi magazin – Kada umre značajan intelektualac, onda se u javnom prostoru civilizovanih država povodom njegove smrti oglase i njegovi istomišljenici i protivnici.
Posle izbora u Izraelu: Počelo je sa okupacijom, izvinite na ovom iritantnom podsećanju, ali tamo je počelo i moralo je da se završi sa rasističkom vladom i pričom o transferu stanovništva.
Postoji veza između zapovesti „rađajte se i množite“ i ekološke krize, između istorijskih mitova o kojima se uči u ruskim školama i invazije na Ukrajinu.
Fleksibilno tržište rada je obeležje ekonomije, a u debatu je vraćena razlika između zaslužnih i nezaslužnih siromašnih, uz ideju o siromaštvu kao proizvodu moralne propasti pojedinca.
Prerano je za analizu dubljih posledica naprslina u zvaničnoj slici rata u Rusiji. Ali nije prerano razmišljati o tome kako bi mogla da izgleda vojno poražena Rusija. To radi Aleksej Navaljni…
U delovima ekspozea koji se odnose na ekonomiju i rad statistika se tumači sa vedrije strane, sve je lepo na oko, iako progres o kojem premijerka govori ne oseća gotovo niko u Srbiji.
Novosti – „Vaša vlada je zaista uzor i inspiracija svim ostalim zemljama. Čak bi i velika Amerika od male Hrvatske mogla učiti kako se podvrgavati američkim interesima“, rekla je Nancy Pelosi.
wiiw – Nije imao vremena za profane stvari kao što su rođendani, praznici ili vikendi. Bio je pravi naučnik. Radio je svakog dana, čitao i pisao…
Na Sajmu knjiga su u fokusu bili Vojislav Šešelj (U Srebrenici nije bilo genocida) i Ljiljana Habjanović Đurović (Ostroško trimirje). Najveći redovi za autograme bili su na njihovim štandovima.
Živimo u zemlji gde bager greškom pokida kabl i zaustavi na više sati poletanja i sletanja na beogradskom aerodromu. Kao da su kablovi u Srbiji ukleti, od rušenja u Savamali nadalje.
Treći deo prikaza knjige Miroslava Krleže „Hiljadudevetstošezdesete. Fragmenti dnevnika“ – Hrvatska nakon Karađorđeva 1.12.1971: čistka u Hrvatskoj, kontroverze oko dela Stanka Lasića…
Putin je rano pokazao interesovanje za istoriju. Novembra 2003. sreo se sa akademskim istoričarima i saopštio im da je politizacija istorije u školama nedopustiva…