020: Smijurija u mjerama
Zna li se gde je Statut i šta li je s njim? Poslednji put je viđen u Skupštini Vojvodine, ali negde mu se gubi svaki trag.
Zna li se gde je Statut i šta li je s njim? Poslednji put je viđen u Skupštini Vojvodine, ali negde mu se gubi svaki trag.
Rat u brojkama: gubici u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu 1991 – 1999. Preuzmite knjigu.
Pozivamo srpsku zajednicu na Kosovu da učestvuje na izborima za lokalne organe vlasti, zakazane za 15. novembar 2009. godine.
Došlo je do banalizacije nasilja: ljudi se uzbude samo ako im bomba eksplodira pred nosem.
Možda bismo i mogli Biljanu Plavšić da ostavimo na miru – posle sudske presude – ali njene žrtve to neće. Mora neko da stane na stranu tih nevino ubijenih.
Svaki je narod bankrotirao na poseban način, pa nije svejedno što to za Nijemce znači Hitler i Auschwitz, za Španjolce građanski rat, za Srbe silovanja u logoru Omarska.
Ako je kurs stabilan, a spoljnotrgovinski deficit raste, valja očekivati devalvaciju (pogotovo ukoliko cene rastu brže nego u zemljama sa kojima se trguje).
Srđa Popović mi prebacuje da se zalažem za „ostavljanje Biljane Plavšić na miru“ i „za normalizaciju zločina.“
I moje se ime nalazi među onih stotinak, sada već valjda i više, „javnih ličnosti“ potpisanih ispod apela kosovskim Srbima (i ne samo njima) da izađu na izbore.
U petak, 13.11.09. u 20.00, CZKD, Birčaninova 21: promocija studije zagrebačkog sociologa Srđana Dvornika.
Otvoreno pismo predsedniku Borisu Tadiću povodom Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici.
Svako ko se bilo gde malo jače zakašlje postaje udarna vest dana, svakom koga negde u Paraćinu ili Bogatiću probode u grudima dobija svojih obećanih Petnaest Minuta Slave.
Više od pedest posto građana Rusije veruje da bi njihovoj deci bilo bolje kada bi mogli da odrastaju u Sovjetskom Savezu, a ne u današnjoj Rusiji.
Sedmi novembar je veliki dan u istoriji američkog kongresa. Demokrate su konačno uspele da izglasaju reformu zdravstvenog sistema. Rezultat je bio 220:215. Čak 39 demokrata je glasalo protiv, dok je samo jedan republikanac glasao za zakon.
Bolno svestan da se general Gotovina nalazi izvan dometa njegovog predsedničkog milosrđa, a duboko potišten što je heroja nagovarao da se preda Međunarodnom sudu, predsednik Mesić u jesenskim dugim noćima mozga bi li pomilovao generala Norca.
Velimir Ilić je otkrio da je obolevanje od svinjskog gripa ograničeno isključivo na region zapadne Srbije, dočim u Beogradu, a naročito u Vojvodini, niko ni da šmrcne ni da kihne.
Pretpostavljam da ćemo ove nedelje čuti i uobičajene pohvale Ronalda Regana i njegove verne uzdanice Margaret Tačer, koji su svojim nesalomivim antikomunizmom srušili Zid.
Problem je što nikakve nove teme oko Kusturice više nema: čovek se zapravo zaglavio negde u 1992 ili 1993, a i svi mi s njim.
Od 11. septembra tektonske ploče ispod američke obaveštajne zajednice su se ispomerale, oborivši direktora CIA sa vrha lestvice i zamenivši ga direktorom tri puta veće Agencije za nacionalnu bezbednost.
Otkad je Berlinski zid pao, baš mu je krenulo u životu: danas ga ima više u javnosti nego dok je bio na svom mestu.
Za protekle četiri godine usvojena su dva strateška dokumenta koja se unazad mogu čitati kao mapa ovdašnje medijske tranzicije na početku 21.veka. U velikoj meri oni markiraju i ulazak u sasvim novo medijsko okruženje najavljeno digitalnom revolucijom.
Danas je tačno dvadeset godina otkad su nestrpljivi ljudi lakomisleno počeli da ruše Berlinski zid. Bio je to kraj naučnog socijalizma, ali ne i kraj hladnog rata.
Peticija za prekid sudskog procesa i oslobađanje Lebedeva i Hodorkovskog.
Svoju nelagodu mladi ne znaju opisati, jer su već dosegli onaj stupanj emotivne nepismenosti kad ne mogu više prepoznati svoje osjećaje, prije svega ih ne znaju nazvati svojim imenom. Uostalom, kako uopće nazvati to ništavilo koje ih prožima i guši?
Je li rušenje Berlinskoga zida uopće odlučan trenutak početka mračnoga raspada na prostorima bivše Jugoslavije? Da bismo odgovorili na to pitanje moramo odgovoriti na jedno preliminarno. Gdje je zapravo srušen Berlinski zid? Pitanje nije apsurdno.
Autor lutkarske serije Nikad izvini i stripa Iz nepoznatih razloga, Srđan Ćešić poslao nam je dve pilot epizode novog, video izdanja Iz nepoznatih razloga.
Zašto medijski linčovati i hapsiti navijače zbog veličanja lika i dela Aćifa Hadžiahmetovića?
Nekoliko tekstova iz zbornika radova Zid je mrtav, živeli zidovi! – Pad Berlinskog zida i raspad Jugoslavije, izdanje Biblioteke XX vek.
Dvadeseta obljetnica pada Berlinskog zida 9. studenoga trebala bi biti prigoda za promišljanje.
Svetislav Basara se zalaže za društvenu (ne sudsku) rehabilitaciju B. Plavšić. Mada to ne kaže, ova kolumna bi trebalo da bude polemika sa „turbopravednicom“ Mirjanom Miočinović.
Vijesti – Crnogorke i Crnogorci su uglavnom neprijateljski raspoloženi spram onih koji kad pomisle na ljubav i seks, uglavnom zamisle osobu istog pola.
Ideja o tome da neki drugi novac preuzme ulogu svetske rezerve umesto dolara nije realna zato što bi to podrazumevalo promene u privrednoj politici te zemlje ili tih zemalja.