Globalizacija vs. militarizacija
Naziru se obrisi novog sveta koji nastaje na antiliberalizmu i antiglobalizmu. Rusija napala Ukrajinu, Amerika Venecuelu, Kina steže obruč oko Tajvana. To je, zapravo, taj „multipolarni svet“.
Naziru se obrisi novog sveta koji nastaje na antiliberalizmu i antiglobalizmu. Rusija napala Ukrajinu, Amerika Venecuelu, Kina steže obruč oko Tajvana. To je, zapravo, taj „multipolarni svet“.
Grupa osvešćenih naučnika i stručnjaka, među kojima je i moj nećak Dušan Simić, junaci su dokumentarca „Nothing lasts forever“ o borbi protiv kartela koji održava mit o dijamantima.
U mnoštvu ružnih događaja koji su obeležili sam kraj i inače vrlo ružne prethodne godine, pažnju javnosti privuklo je policijsko privođenje i zadržavanje jednog novinara i jednog advokata.
Predsednik Srbije za godinu dana četiristo puta na televiziji, mi u jednom danu četiristo hiljada potpisa na ulici. A nije morao ni badnjak da se pali. Samo žar borbe, iskra promene i plamen slobode.
Iz arhive (2019): Do 20. veka Venecuela je bila agrarna zemlja čiji je glavni izvozni proizvod bila kafa. Otkriće nafte kod zaliva Marakaibo 1914. označilo je početak naftne istorije ove zemlje…
Nomad – Šta je važnije, pravo na obrazovanje ili pravo da se prisustvuje vjerskoj molitvi? Političarima je uzaludno objašnjavati da pravo na vjeru ne znači religizaciju javnih obrazovnih ustanova.
250 godina od rođenja, Džejn Ostin je manje spisateljica a više institucija. Pre joj je mesto uz Dom lordova i Englesku banku nego uz Tekerija i Trolopa. Britanci prosto gutaju studije o njoj.
„Bog neće pomoći“ (Hana Jušić) i „Mirotvorac“ (Ivan Ramljak) dva su različita filma. A oba odbijaju da društvene i ideološke parametre stvarnosti – patrijarhat i nacionalizam – prihvate kao „prirodne“.
Dinamična forma i asimetrična geometrija svrstavaju Generalštab među najreprezentativnije primere kubističko‑ekspresivne arhitekture srednje i zapadne Evrope poznog modernizma.
Novosti – Zloupotreba patriotizma, podmetanje mržnje i netrpeljivosti pod domoljublje, standardni je obrazac u djelovanju radikalnog desnila. Primjera će se naći od Finske do Grčke, od Portugala do Poljske.
Članovi vlade sreću se na Pinku češće nego u svojim prostorijama. Nastup voditeljice dao je mnoge odgovore na pitanja o funkcionisanju vlasti, najčešće u obliku iskaza dokle će više i da li su normalni.
U ulozi ideologa vlasti bolje se snalaze sporedni prorežimski likovi, kao što je recimo mitropolit bački Irinej, koji u svom božićnom intervjuu poručuje da je humanizam propala ideologija.
Ima dovoljno dobrih izgleda da u ovoj godini A. Vučić okonča svoju neprirodnu vladavinu. Neprirodnu zbog čitave jedne istorije iživljavanja nad Srbijom. Ali pre svega zbog našeg stoičkog mira.
Nije 2026. praktično ni počela, a mi smo u njoj već završili jednu veliku stvar. Jeste, videli smo poslednju epizodu poslednje sezone izvanredne serije „Stranger Things“ braće Duffer.
Novosti – Zašto Thompson poziva na rušenje zagrebačke vlasti „putem izbora“ kad njegovi politički idoli nisu priznavali parlamentarnu demokraciju? Da li se zbog njegovih izjava Pavelić okreće u grobu?
Prisećati se Aušvica ignorišući Gazu nije sećanje. To je puko gomilanje istorije. Hana Arent je upozorila: Odgovornost nije sveta. Odgovornost je politička. Mora biti prisutna. Ili nije ništa.
Ovo je bila godina u kojoj su srušeni poslednji stubovi poretka s kraja prošlog veka, što je razotkrilo prazninu u središtu onoga što smo nazivali globalnim sistemom. Za to su bila dovoljna tri udarca.
Još jednom se postavlja pitanje šta kao ideologija preovladava među studentima i u kom pravcu bi Srbija krenula kada bi njihova lista osvojila najveći broj glasova na parlamentarnim izborima.
Kakav je odnos diktature i književnosti? To pitanje bi danas moglo da zanima građane mnogih zemalja, a naročito one koji su na svojoj koži osetili neposredno upisivanje diktatorskog teksta.
Novi blokovi moći samo su verzije novog fašizma bez ideološke osnove. Pred nama je izbor između Evrope, koja se još uvek pretvara da je verna svom prosvetiteljskom nasleđu, i pravog neofašizma.
Od najpoznatijih alfabetskih gnusoba je špica za Švarcenegerov film „Crveno usijanje“, gde na ćirilici u stvari piše „Ljajold Švljazejegeja“. Ime lažnog Kazahstanca na filmskom plakatu je „BORДT“.
Panegirik u lokalnoj verziji pohvale vlastima predstavlja suludu mešavinu visokih epiteta i niskih uvreda, afatičnih ispada i potpunog gubljenja smisla.
Južnokorejski film „The Great Flood“ je priča o potopu nalik biblijskom, sa dve mogućnosti: ili je potop kazna za sebično čovečanstvo ili je šansa za novi početak za neke nove, bolje ljude.
Izvršna vlast se dosetila da tužilačke izbore obori prigovorima. Šest prigovora, kao da ih je jedna ruka pisala: žale se tužioci-birači da glasanje nije bilo (dovoljno) tajno. Dokaza za tako nešto nema.
Okrenut vazda javnom interesu potisnuo sam ono što lično mene tišti, pa bih se uoči najluđe noći usudio da poverim sestrama i braći u Hristu šta mene svakog bogovetnog dana izbaci iz kak se veli takta.
BB je označila kraj cenzure i kraj visokog smisla i društvene odgovornosti. Ona je buržujka, vizualno ponajviše predrevolucionarna libertenska pastirica iz 18. veka, i seks je za nju slobodan.
Desilo se da, po ko zna koji put ove godine, režimu ne prođe ono što je naumio. I to taman kad nas je tokom desetleća navikao da mu sve prođe, pa i ono najluđe ko novogodišnja noć.
Oslobođenje – Ništa slično se više nije ponovilo, niti smo iz Prvog svjetskog rata, pa onda niti iz Drugog, kao ni iz postjugoslavenskih ratova bilo što naučili. Dovoljno je pogledati Ukrajinu i Gazu.
Novosti – Veleštovani nadbiskupe, zašto se crkveni vrh, na čelu s Vašom preuzvišenošću, nije oglasio povodom proustaških jaslica koje su uoči Božića postavljene u crkvi Gospe van Grada u Šibeniku?
Sećanje na Sarajevske sveske: Među najčešćim objašnjenjima ratova na Balkanu devedesetih bila su ona koja su te ratove prepoznavala kao vjerske.
Četvrt veka aktuelan tekst: Želim da pokrenem raspravu između levih i desnih intelektualaca, a ne da objasnim odnose sa vlastima i promene u društvu.
Znala sam da je film „Glas Hind Radžab“ zasnovan na snimcima petogodišnje devojčice u Gazi koja je, zarobljena u automobilu sa telima članova svoje porodice, razgovarala sa spasiocima.