Slike iz Amerike
TV priče o knjigama: Radina Vučetić, Dejan Ilić i Aleksandar Nikolić razgovaraju o amerikanizaciji Jugoslavije tokom šezdestih godina prošlog veka.
TV priče o knjigama: Radina Vučetić, Dejan Ilić i Aleksandar Nikolić razgovaraju o amerikanizaciji Jugoslavije tokom šezdestih godina prošlog veka.
Novosti – Utuvila je da se protiv nje urotilo sve što se u Hrvatskoj smatra lijevim, pa govori o puzajućoj opasnosti od “crvene Hrvatske”.
Politika donosi izveštaj pod naslovom – Srbi sa severa Kosova na prelazima neće ni srpske carinike. Baš tako.
Novovjekovni antropocentrični subjekt, koji se ne obazire na vlastitu smrtnost, nije ništa drugo do uzvratna projekcija Božje Svemoći.
„Nećemo u Jugosferu“, odvažno uzvikuje Kosor, „ljevičari će nas opet prodati Srbima.“ Kao da kriminalci u njenoj partiji nisu odavno prodali sve što je u Hrvatskoj vrijedilo.
Prema navodima izvora bliskih Zoranu Đinđiću, posle 5. oktobra u Beograd je došlo na desetine ruskih špijuna i kgb-ovaca.
Kao i uvek, i sada možemo da zapevamo: “Dok šetamo, ima nas troje / ti i ja i sledeći rat” (Hanoh Levin, 1968).
Evropa Grčku, u skladu sa svojim utemeljujućim mitom – siluje. Danas se to zove rješavanje dužničke krize.
Nobelovu nagradu su mnogi primili, a mnogi i odbili – to je za Srblje važnije. Sredinom 30-ih godina XX veka ruski filozof Berđajev je odbio nominaciju.
Нобелов комитет нема „чисте руке“ кад је ријеч о политички мотивисаном додјељивању награда, али то се, ипак, не дешава толико често као што се мисли.
Za osudu je licemerje vlasti, čiji predstavnici ovih dana primaju ordenje za saučestvovanje u organizovanom kršenju ljudskih prava.
Novosti – Predsjednica HDZ-a i bivša članica SKJ proklinje Jugoslavene da bi nastavila unesrećivati Hrvate.
Radio emisija 07.10.2011, govore: Verica Barać, Srđa Popović i Vesna Pešić.
Ostavimo sada akademike da smisle kako da izvređaju Nobelovu nagradu, koju je nesuđeni dobitnik već proglasio nedostojnom primanja.
Pismo podrške intelektualaca i umetnika iz post-jugoslovenskih zemalja Inicijativi za REKOM.
Novinar i komentator e-Novina Bojan Tončić predstaviće u subotu svoju knjigu “Krivo srastanje” u okviru proslave 20 godina rada organizacije Žene u crnom.
Intervju sa Vojom Stanićem: Sliku koju poneseš iz djetinjstva, iz roditeljske kuće, poslije samo uljepšavaš; ili je, ako baš nemaš sreće – pokvariš.
Subota, 08.10. u 19.00, retrospektivna izložba Dušana Gere Gerzića (1961-1998), galerija Uroboros, Kralja Milana 13.
Dobrica Ćosić nije dobitnik Nobelove nagrade, iako su srpska javnost, pa i on sam, u to verovali punih petnaest minuta.
Da li treba da nas čudi njihova želja da popričaju sa moćnicima koji su im ukrali budućnost?
Ovo je govor koji je (prava) nobelovka, održala na promociji knjige kineskog disidenta Liao Juvua.
The Reagan-Fascell Democracy Fellows Program enables democracy activists, practitioners, scholars, and journalists from around the world…
Vest da je Dobrica Ćosić dobio Nobelovu nagradu za književnost nije tačna. (Tačno je da Žan Mišel Žar svira u Beogradu 10. oktobra.)
Oslobođenje – Svake godine u ovo doba cijela Bosna, na užas mjesnih hodža, miriše na kominu šljive iz velikih plastičnih kaca.
U prilici da iz reklame izađe u stvarni svet, naš poglavar bira da dodatno podeli društvo na „jednake“ i „jednakije“.
Sve smo to povuci-potegni imali i ranije, pa je prošle godine Parada ponosa ipak održana. Ovaj put, međutim, stvari su drukčije.
Nepostojanje izvodljive izlazne strategije verovatno je jedan od ključnih nedostataka evrozone.
U slučajevima Topčider, Leskovac i RTS radi o sistemskom državnom zataškavanju, bez obzira da li su na vlasti DSS, DS ili SPS, i u kojoj kombinaciji.
Sociološkinja Janja Beč-Nojman prijavila je popisnoj komisiji da ju je popisivačica vređala zbog njenih prezimena, kao i zbog nemačkog dvojnog državljanstva.
Oslobođenje – Bio je u Jugoslaviji dobar običaj da se ulicama u velikim gradovima daju imena po drugim jugoslovenskim gradovima.
Kakva se to „poruka šalje“ otkazivanjem Parade ponosa. Sami sebi i svetu pokazujemo da je za nas važnije izgledati nego biti.