Najzad sporazum sa Iranom
Posle 19 dana maratonskih pregovora – uz čokoladice, sladoled i štapiće mocarele – Iran i 6 velikih sila su u Beču postigli dogovor o iranskom nuklearnom programu.
Posle 19 dana maratonskih pregovora – uz čokoladice, sladoled i štapiće mocarele – Iran i 6 velikih sila su u Beču postigli dogovor o iranskom nuklearnom programu.
Stanovnicima naselja Grmeč u Zemunu stiglo je rešenje po kome treba sami da sruše svoje kuće – za jedan dan – pod pretnjom prinudnog izvršenja na njihov teret. Žalba ne odlaže izvršenje.
Posle dva svetska rata, ne smemo dozvoliti da pitanje valute zaustavi veliki evropski projekat koji se stvara decenijama. Zato nije čudno što u borbi za evro mnogi vide bitku za dušu Evrope.
Mnogi Nemačku vide kao svetlu tačku u anemičnoj evropskoj ekonomiji – kao „pokretača rasta“, što bi rekao Šojble. Ali nemački hronični trgovinski suficit pravi probleme u Evropi.
Novosti – Bruxelles prema Grčkoj primjenjuje isti pristup kao Washington u svojedobnom vojnom prevratu u Čileu. Žalosno je što tome doprinosi i službeni Zagreb.
Nemačka vlada je za jedan vikend upropastila 70 godina posleratne diplomatije. Šojble je pobedio – u skladu sa Fukoovim obrtanjem Klauzeviceve izreke: politika je nastavak rata drugim sredstvima.
Autonomija.info – Naš politički i intelektualni mejnstrim bi pristao na sledeću trgovinu: priznajemo da smo pobili, ne osam, nego 15 hiljada ljudi, ali samo da se to ne nazove genocidom!
Školegijum – Govoriću o grafičkom romanu Emmanuela Lepagea „Muchacho“ (ili „Dečko“, a možda čak i „Klinja“), koji je pored odrastanja i revolucije u svoju naraciju upleo još i veru i obrazovanje.
Novac raste po parkovima, onako zimzeleno, tokom cele godine. Odeš u obližnji parkić, nabereš love koliko ti je volja, pa onda klaj klaj u kupovinu. “Malo je kasa u Evropi koje mogu da se podiče takvim stanjem”.
Drama koja se odvija u Atini samo je vrh ledenog brega: finansijski nestabilne države širom sveta duguju kreditorima trilione dolara. Sa sličnom dužničkom krizom suočava se preko 20 zemalja.
Pristalice rehabilitacije četništva tvrde da su četnici bili antifašisti, a slovenački borci za rehabilitaciju domobrana da je opredeljenje za služenje okupatoru bilo bolje, korisnije i… moralnije.
Grčka vlada nije imala izbora. Napuštanje evrozone nije bilo opcija, jer ona za to nema mandat. Nijedan novi mladi premijer na ovom svetu ne bi smeo da na sebe preuzme tako veliku odgovornost.
Stvarno ponižavajuće. Za samo nedelju dana prodao je, što bi Srbi rekli, veru za večeru. A nije uspeo da rasturi ni evrozonu ni EU, na šta ga je huškalo nekoliko nobelovaca.
Mi čekamo da ceo svet oda priznanje našim žrtvama, pa ćemo onda i mi njihovima. Videli smo šta se desi kad odajemo poštu tuđim žrtvama. Kamenuju nam premijera.
Jedna od vulgarnijih teza koje su u poslednje vreme u opticaju je i ona da je Cipras zapravo isto što je kod nas bio Milošević, i da je ono što se danas dešava u Grčkoj ono isto što je bila Slobina anti-birokratska revolucija.
U Mostu RSE Omera Karabega govore Sandra Orlović iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje sa prošlošću iz Zagreba.
Pošto protivnici politike štednje ovom problemu pristupaju ideološki i retko iznose bilo kakve argumente, odlučio sam da im pomognem. Dakle, kad štednja nema opravdanja? Na primeru Srbije, naravno.
Prema najavama, “istraga će pokazati” da su incident pokrenule neke “marginalne društvene grupe”, ali svi smo čuli uzvike porodica žrtava dok je Vučić bežao iz Potočara.
Novi magazin – Članice Evropske monetarne unije preuzele su solidarnu odgovornost da vrate grčke dugove. Time se ne spasavaju te države i njihove banke, već grčke javne finansije i grčke banke.
Onda je u mamin ured ugibao Cipras u biloj košuljici i crnom sakou. Mama je raširila ruke i cijuknila je: „Gospodine Cipras! Tako mi vas je drago vidit! Moran primjetit da mi izgledate prva liga!“
Svojim izjavama, predsednici Srbije i Republike Srpske pripremili su scenu za incident u Srebrenici, koji ih je oslobodio i poslednjeg obzira: za njih su u Srebrenici napadnuti Srbija i „srpski“ narod.
Radio Slobodna Evropa – Sa skupa u Centru za kulturnu dekontaminaciju veče uoči komemoracije u Potočarima, posle zabrane akcije #sedamhiljada i paljenja sveća u centru Beograda.
Britanski predlog, koji je 7. jula odbijen posle ruskog veta: Ponovo potvrđujući Povelju Ujedinjenih nacija, Opštu deklaraciju o ljudskim pravima i Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida…
Javni čas o Srebrenici 7. marta u CZKD-u, govore Dubravka Stojanović, Branka Prpa, Nenad Dimitrijević, Dejan Ilić, Nemanja Stjepanović, Svjetlana Nedimović, razgovor vodi Svetlana Lukić.
Deutsche Welle – Na srebreničkim prostorima uskoro se više neće imati ko s kime miriti, jer odatle ubrzano odlaze i Bošnjaci koji su se vratili, a i Srbi, pomireni u uvjerenju da u toj sredini nema života ni za koga.
Mladina – Stvaranje Republike Srpske je u svakom slučaju nepošteno, i bilo bi takvo čak i da se Srebrenica nije dogodila, jer je oko 100.000 ljudi ubijeno u raznim područjima Bosne.
Na ovoj stranici su od danas dostupni: video dokumentarno mapiranje genocida u Srebrenici (38 min); video predavanje (60 min); 12 kraćih video-predavanja održanih na Javnom času 28. maja 2015. u Sarajevu.
Nikolić u pismu Putinu kaže da će „Balkan biti na ivici rata ukoliko rezolucija o Srebrenici bude usvojena“. Reči „na ivici rata“ znače da će se opstanak Republike Srpske u sadašnjem izdanju, braniti i novim ratom u BiH.
Dženana Halimović željela je osigurati da žrtve, a ne samo njihova imena, budu upamćene. Počela je prikupljati fotografije ljudi ubijenih u srebreničkom genocidu…
Republika – Iz različitih tumačenja Kur′ana proizišle su i mnoge sekte i partije. Ipak, on je za sve muslimane ishodište religije i celokupnog života. A za ceo svet ostaje značajan deo opšteg kulturnog i etičkog nasleđa.
Razgovor sa Hasanom Nuhanovićem za Sarajevske sveske povodom 20 godina od genocida u Srebrenici.
Grčki građani su u pravu: poricanje Brisela da je problem grčkog duga političko pitanje je ideologija u svom najčistijem vidu, karakteristična za celinu evropskog političkog procesa.