Kad kažeš dron…
Dronovi što lete nad Srbijom u poređenju sa razornim dronovima u Ukrajini zaista su igračke. Zna sve to i Vučić i kaže: smejaće mi se, ali zar da pustimo da neko špijunira kasarne, uđe u hangare…
Dronovi što lete nad Srbijom u poređenju sa razornim dronovima u Ukrajini zaista su igračke. Zna sve to i Vučić i kaže: smejaće mi se, ali zar da pustimo da neko špijunira kasarne, uđe u hangare…
Dok Putin preti nuklearnim napadom, hiljade Ukrajinaca navodno se prijavilo za seksualnu zabavu u Kijevu. Jedna učesnica to objašnjava ovako: „To je megaoptimizam Ukrajinaca.“
Novi magazin – Kada umre značajan intelektualac, onda se u javnom prostoru civilizovanih država povodom njegove smrti oglase i njegovi istomišljenici i protivnici.
Posle izbora u Izraelu: Počelo je sa okupacijom, izvinite na ovom iritantnom podsećanju, ali tamo je počelo i moralo je da se završi sa rasističkom vladom i pričom o transferu stanovništva.
Postoji veza između zapovesti „rađajte se i množite“ i ekološke krize, između istorijskih mitova o kojima se uči u ruskim školama i invazije na Ukrajinu.
Fleksibilno tržište rada je obeležje ekonomije, a u debatu je vraćena razlika između zaslužnih i nezaslužnih siromašnih, uz ideju o siromaštvu kao proizvodu moralne propasti pojedinca.
Prerano je za analizu dubljih posledica naprslina u zvaničnoj slici rata u Rusiji. Ali nije prerano razmišljati o tome kako bi mogla da izgleda vojno poražena Rusija. To radi Aleksej Navaljni…
U delovima ekspozea koji se odnose na ekonomiju i rad statistika se tumači sa vedrije strane, sve je lepo na oko, iako progres o kojem premijerka govori ne oseća gotovo niko u Srbiji.
Novosti – „Vaša vlada je zaista uzor i inspiracija svim ostalim zemljama. Čak bi i velika Amerika od male Hrvatske mogla učiti kako se podvrgavati američkim interesima“, rekla je Nancy Pelosi.
wiiw – Nije imao vremena za profane stvari kao što su rođendani, praznici ili vikendi. Bio je pravi naučnik. Radio je svakog dana, čitao i pisao…
Na Sajmu knjiga su u fokusu bili Vojislav Šešelj (U Srebrenici nije bilo genocida) i Ljiljana Habjanović Đurović (Ostroško trimirje). Najveći redovi za autograme bili su na njihovim štandovima.
Živimo u zemlji gde bager greškom pokida kabl i zaustavi na više sati poletanja i sletanja na beogradskom aerodromu. Kao da su kablovi u Srbiji ukleti, od rušenja u Savamali nadalje.
Treći deo prikaza knjige Miroslava Krleže „Hiljadudevetstošezdesete. Fragmenti dnevnika“ – Hrvatska nakon Karađorđeva 1.12.1971: čistka u Hrvatskoj, kontroverze oko dela Stanka Lasića…
Putin je rano pokazao interesovanje za istoriju. Novembra 2003. sreo se sa akademskim istoričarima i saopštio im da je politizacija istorije u školama nedopustiva…
Ova vlada nije čestito ni počela (znam, znam i ja da ova vlast ne može čestito ništa ni da počne ni da uradi, nego se samo tako kaže) a već je na pola mandata ako ne i pri kraju.
Izveštaj o napretku Srbije EK pokazuje sistematsko devastiranje prava radnika, ali propušta da konstatuje neke važne činjenice.
„Anticrkveni nihilizam“ je naslov komentara sveštenika S. Lukića na moj tekst „Crkveni nihilizam“, u kojem pitam: Da li u SPC-u veruju u postojanje univerzalnih i apsolutnih ljudskih vrednosti?
Svesni odabir dobre izdavačke margine, intrigantna obrada „objektivne datosti“ i uvođenje kulture jugosfere – čine onu nogu u vratima…
Zar osoba koja je iznedrila stotine hvalospeva Gospodaru nije ostala u Vladi? Govorka se da Vulina čeka BIA, ali da li je BIA dovoljno dobra da obraduje zasad neraspoređenog velikana?
Zorana nije bila lice otpora vlasti dok je bila u njoj, niti je to sada kada je ostala bez delegirane moći. Čini se da ona nema političku niti ličnu snagu koja bi uzdrmala dosadašnje leglo.
Kaže Vučić, bolje je jedan dan živeti kao soko nego sto godina kao miš (ili gmizavac, svejedno). Šta fali miševima, Vučić ne kaže. Nama pak nije teško da zamislimo i hrabrog miša.
Vladimir Gligorov je ovu knjigu napisao 1994. Ratovi devedesetih su bili u punom jeku. Bila je to jedna od prvih studija o raspadu Jugoslavije.
Knjiga izabranih tekstova koje je Vladimir Gligorov napisao za Peščanik, Blic, NIN, Helsinšku povelju, Ekonomist, Politiku, Danas… Tekstovi su nastali između dva septembra, 2006. i 2010.
Poslednji tekst Vladimira Gligorova za Peščanik: Matija Bećković je spreman da razgovara sa kosovskim Albancima. To je napredak. Stavimo to u kontekst francusko-nemačkog plana.
Novi magazin – U Mađarskoj je reč o hibridnom režimu gde se kurs forinte depresira gotovo predvidljivo iz godine u godinu, dok je inflacija opet istovremeno nešto brža nego recimo u evro zoni.
11 godina od smrti: Beogradski krug osnovan je u otporu nacionalizmu, koji je okupirao svest Srbije, ali kome je prišla i većina srpske inteligencije.
Globalizaciji se pripisuje najveći pad globalnog siromaštva u istoriji. Kako da trgovinske blokove opet proglasimo za temelj ekonomskog poretka?
Riši Sunak kao novi britanski premijer označava kraj brexitizma, ideologije zasnovane na zabludi o sposobnosti Britanije da opstane sama, koja je kulminirala u vrhunskoj farsi vlade Liz Tras.
Peti po redu izbori u poslednje tri i po godine zakazani su za 1. novembar. Na političkoj sceni je veliki broj partija (čak 40 izbornih lista) sa sličnim programom za oko 6 miliona birača.
VIDEO – Srbija postaje šampion Evrope po zloupotrebama „strateških tužbi protiv javnog delovanja“, skraćeno SLAPP. Povodom 25 godina postojanja YUCOM je organizovao skup „Koraci ka slobodi“…
Otkad je sa sednice partijskog organa odjeknuo navodni sastav nove vlade slušamo i čitamo analize njenih dometa. Serioznost je na nivou, kao da je vlada zaista izabrana prozivkom predsednika.
Prenos od 21. oktobra najavljen je par sati unapred i doneo je generalnu probu predstave Zlatka Pakovića Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud, iz podruma privatne kuće u Podgorici.