Suzdržani socijalizam
Džon Rols je jedan od najvećih liberalnih filozofa 20. veka, čija teorija pravde odražava najhumaniju viziju liberalizma: demokratsku državu blagostanja koja istovremeno razvija kapitalizam i uspeva da ga kontroliše.
Džon Rols je jedan od najvećih liberalnih filozofa 20. veka, čija teorija pravde odražava najhumaniju viziju liberalizma: demokratsku državu blagostanja koja istovremeno razvija kapitalizam i uspeva da ga kontroliše.
Šta izdajnici uopšte izdaju i kome to treba? Postoji li još nešto što se ne zna? Onda prestaje potreba za stranim plaćenicima, ako se informacije o svemu što kod nas ne valja, a to je skoro sve, dobijaju za džabe.
Hayek bi bio oduševljen vešću u Fajnenšal tajmsu o raspuštanju Društva marksista na Univerzitetu u Pekingu zbog pružanja podrške štrajku radnika u Specijalnoj ekonomskoj zoni u Šenženu.
Osnovni sadržaj članka pod naslovom „Porošenkov kafanski govor u Ujedinjenim nacijama“ bio je vedro kikotanje nad činjenicom da se predsednik Ukrajine pojavio na tribini UN-a na svoj rođendan.
Prema prošle nedelje objavljenim podacima kanadskog Frejzer instituta, Srbija se po ekonomskim slobodama nalazi na donjoj polovini svetske tabele. Zauzela je 84. mesto među 182 zemlje.
O kom to narodu priča Vučić kada pozdravlja rezultate referenduma za promenu imena Makedonije? Ima jedan narod na Kosovu koga Vučić odbija da čuje. Ali nećemo o njima. Ovde ćemo o narodu u Makedoniji.
Rezultati referenduma u Makedoniji se tumače različito, jer nisu jednoznačni. Referendum bez sumnje nije uspeo, jer je izlaznost bila premala – skoro 37 posto, a ne 50 posto plus jedan glas.
Što je bliži brexit to je važnije da britanski građani zadrže kontrolu nad njim. Iako je demokratija proces preispitivanja donetih odluka, preispitivanje brexita na novom referendumu nije dobro rešenje.
Ministarstvo prosvete je realizovalo obuku nas nastavnika za novi informatički predmet. Naravno, obavešteni smo da ministarstvo ne pokriva putne troškove.
Tema saslušanja profesorke Ford i sudije Kavano bila je ljudsko dostojanstvo. Ford je govorila o napadu na svoj dignitet, a Kavano je odbacivao njene optužbe kao napad na dostojanstvo sebe kao sudije.
Vojne trupe su bile spremne da krenu u pohod. Politički i vojni vrh nisu podigli gotovost samo nekih jedinica, što bi bilo u skladu sa dimenzijama incidenta, nego čitave Vojske Srbije. Gde bi oni uopšte krenuli?
U Srbiji treba da se ustanove novi državni praznici. Istorijski datumi kada nismo započeli ratove. Jedan od tih datuma mogao bi da bude i 29. septembar – Dan kada nije počeo rat sa Kosovom.
TV Pink je direktno prenosio govor Aleksandra Vučića sa sednice GO SNS-a. NUNS je onda podneo prijavu protiv Pinka REM-u, jer je političko oglašavanje van predizborne kampanje zabranjeno.
Vest o ukidanju leta za Malme sa niškog aerodroma bila je pokrivena posetom Vučića Nišu, gde je otvorio postrojenja austrijske kompanije koja ima „dužu i snažniju istoriju od starog Rima i antičke Grčke“.
Raša Todosijević sa još 30 umetnika izlaže u Reichstagu povodom 100 godina od završetka Prvog svetskog rata. Izložba „1914/1918 – Ne tada, ne sada, ne nikada“ se 2019. seli u UN u New Yorku.
Mladina – Dječji dom u Jastrebarskom bio je ustaški logor kojega je otvorila ustaška država da bi u suradnji s Crkvom ustaški preodgojila male Srbe i usadila im dogme nacističke države.
U slučaju filma Mezimica najglasniji je scenarista Dimitrije Vojnov, koji je ceo slučaj proglasio cenzurom. Tako se borac protiv „autošovinista“ našao na udaru mehanizma čijem je usavršavanju sam doprineo.
Na ploči je sa velikim slovima kredom bilo napisano: “Živijo ustaški doglavnik Bile Mudak! Smrt narodu – Sloboda fašizmu!” (iz sabranih dela Robija K, tekst iz 2004)
Srpski pravopis insistira na terminu lezbijka smeštajući čitav pokret u domen pravopisne greške.
Strah se širi poput šumskog požara: strah od opadajućeg životnog standarda, od nezaposlenosti, od nedostatka zdravstvene nege onda kada nam je neophodna, strah od kraja američkog sna…
Onaj fra Ive je nama vjeronaučkoj grupi rekao da će nas vodit u kino. Plus je rekao da sa nama će ić i ona sestra Melita. Mi smo svi navijali za Paklenu zavjeru. (iz sabranih dela Robija K, tekst iz 2004)
To je poraz, a ne (samo) Kosovo. Kosovo je bilo poprište šepurenja balkanskih delinkvenata, koji svoje poslednje sklonište traže u odanim stranačkim torovima.
Čini se kao da Kosovo postoji da bi pregovaralo sa Srbijom, dok Srbija pregovore koristi na dva načina: da proširi i učvrsti svoju ulogu mini-imperijalne sile u regionu i da napreduje ka članstvu u EU.
Tata je odmaknijo se od stola i viknijo je: “Alo! Alo! Ovo je Nova godina, a ne Drugo zasjedanje avnoja! Cili svit slavi euro, a vi bi ovdi vratili dinar, a!? Je li, bando pijana?!” (iz sabranih dela Robija K, tekst iz 2002)
Kjučni politički račun bio je da je opravdano odustati od Jugoslavije da bi se ostvarila puna kontrola nad Kosovom. Jugoslavija kao način da se ostvare srpski interesi na Kosovu – to nije bilo dovoljno.
Igrajući ulogu časnog i predanog borca za zajedničko dobro čiji se napori uprkos svemu završavaju porazom, on svojim podanicima poručuje – ja sam jedan od vas. I ja, baš kao i vi, ratujem protiv jačih neprijatelja…
Ja tam jot maja beba ali ito ti pitem pitmo. Ta ti u pitmu kadem da te puno vojim i da ti ti nama Klvatima klatan. (iz sabranih dela Robija K, tekst iz 1995)
Pobedila je dakle „Srbija plakanja, a ne Srbija koja pobeđuje“ – zaključiće Vučić. A onda će i poimence pobrojati rasplakanu Srbiju: „Sonja Biserko, Sava Janjić i Rada Trajković i oni koji su tobože najveći nacionalisti“.
Sa dodele nagrade Svetlanama iz Peščanika: 18 godina posle izbora 2000. izgubili smo tekovinu za koju smo mislili da je zauvek osvojena – pravo da slobodno biramo svoje političke predstavnike.
Ako je „požuri i čekaj“ nezvanični moto vojske, pripovedanje je svakako jedno od mnogih nezvaničnih vojničkih zanimanja. Rat se sastoji od smenjivanja dugih, jednoličnih sati i trenutaka intenzivnog užasa.
U novom Mostu RSE Latinka Perović i Dubravka Stojanović odgovaraju na pitanja Omera Karabega o tome zašto ideja o ujedinjenju srpskog naroda ostaje temeljna ideja nacionalne ideologije.
Novosti – Rezoluciju protiv Mađarske, koju je Europski parlament usvojio dvotrećinskom većinom glasova zastupnika, Josip Jović je usporedio s Rezolucijom Informbiroa iz 1948. godine.