O totalitarizmu, lažima…
50 godina od smrti – Kad sam pisala „Ajhmana u Jerusalemu“ jedna od mojih glavnih namjera bila je da uništim legendu o veličanstvenosti zla, da zaustavim divljenje ljudi prema velikim zločincima.
50 godina od smrti – Kad sam pisala „Ajhmana u Jerusalemu“ jedna od mojih glavnih namjera bila je da uništim legendu o veličanstvenosti zla, da zaustavim divljenje ljudi prema velikim zločincima.
Pretpostavka američke administracije da se Evropa kreće udesno nije pogrešna, ali jeste pogrešno očekivanje da je uspon lidera naklonjenih Trampu dovoljan da očuva dominaciju Amerike u EU.
Povećanje minimalne zarade, koje stupa na snagu 2026, zaoštrilo je raspravu o širenju jaza između plata i produktivnosti. Reč je o meri koja direktno obuhvata manje od 4% zaposlenih.
Liberali i levičari su kulturni pluralizam shvatali kao argument za inkluzivniji svet. Za krajnju desnicu pluralizam je bio sredstvo isključivanja, netolerancije i rebrendiranja rasizma kao belog identiteta.
Godinu dana bez Raše – Tih ranih 50-ih godina smo stanovali u srednjem delu Šajkaške ulice, u kući broj 17. Preko puta „naše“ kuće danonoćno je brundala vojna pekara.
Ukida se kultura u celini, za „kulturnom industrijom“ i njenim prodanim dušama ostalo je mokro perje, ljudi se masovno otpuštaju po pravilu da nisu „naši“, prosveti preti temeljna četnikizacija.
Jutarnja vožnja na liniji 25 koja preseca uzdužno ceo Tel Aviv. Stariji sugrađani žure kod lekara, a mladi na posao. Za volanom iznenađenje: mlada devojka sa hidžabom. Ona vozi mirno i sigurno.
Iznenađujuća je vulgarnost komentara vodećih hadezeovaca, na čelu s Plenkovićem, nakon što su se proteklog vikenda suočili s masovnim prosvjedima ljudi koji ne žele živjeti u fašističkom društvu.
Čistke se sprovode na VMA, u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije, Institutu za majku i dete i u Kliničko-bolničkom centru Zvezdara. Na meti progona nalazi se najmanje desetak lekara.
Novosti – Osim prirodnih predispozicija, postoji i obaveza da se bude glup. Aktivni fašist dužan je nastupati s neaktivnim umom. Moralni idiotizam više nije dovoljan; na snazi je i opća redukcija mišljenja.
Mladina – Ono što se činilo uobičajeno za zadrtu Hrvatsku, sklonu zabranama svega što je tobože vrijeđa, danas je normalno za Njemačku, gdje je dan uoči premijere otkazana predstava Olivera Frljića.
Srbija baš nema sreće sa ministrima kulture. Od Branislava Lečića do Nikole Selakovića trasiran je put samouništenja, koji su pojedini ministri poput Vladana Vukosavljevića pojačali do samog kraha.
Početkom februara sledeće godine biće nastavljeno suđenje aktivistima iz Novog Sada, optuženima za planiranje nasilne promene ustavnog uređenja Srbije i svrgavanje najviših državnih organa.
Samo u Srbiji jedan običan i sasvim nebitan ministar odbija poziv tužilaštva i odlazi da iskaz da voditeljki opskurne televizije umesto tužiocu. Štaviše, režim se sprema da to tužilaštvo ukine.
Strah od pozorišta koje se bavi ratom dovelo je do neočekivanog podudaranja dva grada. U Benkovcu je izvođenje predstave Olivera Frljića sprečila rulja. U Berlinu je zabranu sprovela birokratija.
Ostaci čadora u kojem je boravio poslanik na privremenom gladovanju nije uklonjen ni treći dan po pokušaju otvaranja glavnog pristupa „domu narodne skupštine“, kako tu zgradu vole da zovu vučimediji.
Služba za nadzor i analizu programa emitera odbacila je prijavu RTS-a protiv samog sebe zbog emisije „Važne stvari“ u kojoj je dečak rekao da se studenti bore za pravdu i našu budućnost.
U oktobru se navršilo četrdeset godina od prvog izdanja romana Danka Popovića „Knjiga o Milutinu“. Danas ova knjiga uživa slavu istinite istorije mučeničkog stradanja srpskog naroda u XX veku.
Spektakularno ispoljavanje surovosti i organizovane mržnje ponovo je ugrozilo naše osećanje sopstva i mogućnosti, koje je delom održavala vera u to da će naša društva s vremenom postati manje fanatična.
Energetska kriza u Srbiji je možda pred razrešenjem. Nema dovoljno dobrog eksperta koji zna šta se sve može dogoditi. Očekuje se novi korak vladaoca ili bar velika ideja. Ništa od toga ne zavisi od razuma.
Greh je ne obeležiti odmah povratak jedne od najvoljenijih serija u 21. veku. Čekali smo čitave tri i po godine da nam se vrati Netflixova „Stranger Things“. A gledamo je gotovo celu deceniju.
Rok da Republički zavod obriše Generalštab iz centralnog registra kulturnih dobara istekao je 22. novembra. Sad se od autentičnog tumačenja očekuje da dopuni leks specijalis.
Fotogalerija – Izložba fotografija „Gde spava Virdžinija Vulf?“ je nastala kao ishod vizuelnog istraživanja sa ciljem da se prepoznaju, osvetle mesta (ženske) emancipacije i mirovne kulture.
Opozicioni poslanici pokušavaju da oslobode prostor ispred skupštine. Policija i stanovnici Ćacilenda ih sprečavaju. Reakcije su podeljene, od podrške do tvrdnji da je sve režirano u saradnji sa režimom.
Možda je, prilikom svog turističkog izleta do snajperskih gnezda na brdima iznad Sarajeva, Vučić zaista nosio kišobran ili stativ za kameru, a ne pušku.
Slušali smo Ruse, sada su nam ugrožene banke, zdravstvo, snabdevanje i bezbednost, zavapio je Vučić u zapletu iz kojeg treba da izađe kao spasitelj.
Tema Mosta RSE bila je kuda ide Hrvatska nakon serije nacionalističkih i proustaških incidenata. Sagovornici su Tomislav Klauški, politički komentator iz Zagreba i Dragan Markovina, istoričar iz Mostara.
S obzirom na jačanje autoritarizma i ekonomskog nacionalizma, nema mnogo povoda za optimizam na bilo kom frontu izazova našeg doba: klimatskih promena, nestajanja srednje klase i siromaštva.
Uvodno poglavlje monografije: Ovom knjigom želim da pokažem zbog čega bi misao Džudit Batler morala pripadati istoriji filozofije, čak i ako su stvarnosti koje ona zastupa manjinske ili rubne.
Dok se svet suočava sa Veštačkom inteligencijom, mi ovde smo pod sveobuhvatnim pokroviteljstvom Natprirodne inteligencije (NI), pa je umesno uporediti ova dva gigamegaekstra uma.
Ako se utisak da je Dijana Hrka spremna da postane simbol pobunjenog društva u Srbiji pokaže kao tačan, svaka njena reč postaje važna, jer više ne predstavlja samo sebe, već sve one koje želi da okupi.
Dida je rekao: „Moran poć!“ Mama je pitala: „Di ćeš sad? Brzo će bit ručak!“ Dida je rekao: „Iden čas u partizane! Vratiću se za uru vrimena!“ Ja sam uletijo: „Mogu li ja sa tobon, dida?“