005: Heroina lepe starosti

Mnogi koji su otišli iz Beograda neće se nikada vratiti. Mnogi koji bi mogli doći u Beograd, neće nikada doći. Ali, zato će u Beograd doći, to jest vratiće se u njega, Plavšić Biljana.

Državni i nacionalni interesi

Vlasti u Republici Srpskoj su na više načina stavile do znanja da one srpski nacionalni interes vide na sledeći način: podela Kosova i ujedinjenje Srbije i Republike Srpske.

Frustracije balkanskog lidera

Vuk Jeremić je upozorio Makedoniju da će njena saradnja sa Kosovom ozbiljno ugroziti odnose Beograda i Skoplja. Da li će i novi ambasador Makedonije u Srbiji, pozorišni reditelj Ljubiša Georgievski, morati da pakuje kofere.

Damnatio memoriae

Za ljude koji bi osramotili Rimsku republiku, senat bi ponekad izricao kaznu „brisanja sećanja“, kojom je želeo da zaštiti čast Rima.

Nevaljali Jevreji

To što Jevreji ratuju protiv Arapa, ličilo mi je ne na nacionalni, već na socijalni konflikt: pametni Jevreji bi hteli da žive mirno, a neuporedivo manje inteligentni Arapi, u stvari varvari, to ne daju.

Bezbednost ili ljudska prava

Al Džazira je prenela izjavu ministra spoljnog Vuka Jeremića: “Sve zemlje Zapadnog Balkana su na putu ka članstvu u EU, ali samo jedna, Srbija, ima specijalne veze sa Rusijom, što našu zemlju čini posebnom i jakom”.

Grobnica za Borisa Davidoviča

Slomiti Novskog bilo je za Fedjukina pitanje časti, iskušenje najvećeg stepena… Novski je sad stajao pred njim kao neka vrsta naučne zagonetke, nepoznat organizam koji se ponaša sasvim nepredvidljivo i netipično u odnosu na celokupnu praksu.

003: Čudo na Trgu

Miloševiću je malo ko važan i dolazio, a ovi sadašnji nas radikalno izoluju od svojih gostiju, mada nas istovremeno ubeđuju da su to i naši gosti, i to najmiliji.

Ruska privreda

Pre neki dan je na jednoj konferenciji predstavnik ruske centralne banke ovako okarakterisao rusku privredu: „Nafta je suviše blizu, a bog previše daleko.“

Indija i moj otac

Dolazi vreme Indije, piše na posterima. Tri zemlje se bore za taj status: Kina, Rusija i Indija, ostale su ispale u polufinalu. U Delhiju ljudi govore da će pobediti Indija, u Pekingu se klade na Kinu.

Dve Kine u Frankfurtu

Ovih dana u Nemačkoj gostuju dve Kine. Prvu predstavlja umetnik Ai Veivei i ta Kina zaslužuje da bude naš počasni gost. Izložbom njegovih dela u muzeju Haus der Kunst u Minhenu odata je počast hrabrom čoveku koji se u svojoj zemlji bori protiv cenzure. To je važno i za Nemačku, jer su Haus der Kunst…

Putin protiv šakala

U udžbenicima istorije rehabilituje se Staljin, kao dobar rukovodilac. Vojska je ponovo uzela crvenu zastavu. Himna Sovjetskog Saveza, sa rečima prilagođenim novom vremenu, postala je himna Velike Rusije.

Srbija u ogledalu

Izveštaj nije ni dobar ni loš, iako su neki pokušali da poentiraju proglasivši ga „najboljim do sada.“ Nakon ovog blefa kratkog daha ostaje nam da ozbiljno analiziramo sam tekst, čija sadržina predstavlja ogledalo Srbije.

002: Kome je Kiš umro?

Niti je to baš nama pao Berlinski zid, niti je to baš nama umro Danilo Kiš, mada smo ga „mi“ pokopali i opojali, i to sve u rutinerskoj izvedbi onoga koji će opojati i Zorana Đinđića.

Nedolično ponašanje

– Dobro jutro, sudija. Grozan dan od jutros. v Jedva sam se probila. Puna ulica nekih crnih limuzina sa crvenim i plavim svetlima, neki drski mladići sa slušalicama u uhu.

Antifašistička akcija

U nedelju, 25. oktobra u 12h na Trgu Nikole Pašića će biti izvedena akcija upoznavanja građana sa trasom protestnog marša planiranog za 9. novembar. Za tu priliku će simbolično biti promenjena imena ulica kojima će marš prolaziti.

Nedelja velikana

Nije li Rusija mogla Puškina da nam pokloni ranije ili docnije, nego tri dana uoči silaska Medvedeva među Sorabe?!

Pogrešni identitet

Uz širenje tržišne ekonomije svetom se širi i zapadna kultura. Lokalne kulture će nestati. Ali najvažniji izvozni proizvod zapadne kulture nije ni Dizni ni Starbucks ni Tom Kruz, već sama ideja lokalne kulture.

Hoće u Evropu – jedini uspeh Srbije

Članovi Evropske komisije su od svih detalja iz svog izveštaja usmeno istakli samo političku ocenu – da je vlada Srbije pokazala opredeljenje za evropske integracije. U samom dokumentu, međutim, nema mnogo pohvala.

O zaboravljenim datumima

U oslobađanju Beograda učestvovalo je 50.000 partizana i jedinice 3. ukrajinskog fronta Crvene armije. U borbama je poginulo oko 15.000 nemačkih vojnika, 2952 partizana i oko 1000 vojnika Crvene armije.

Pre i posle pada

Dani Nemačke, manifestacija kojom se obeležava 20 godina od pada Berlinskog zida, odigrava se krajem ovog i u prvoj polovini narednog meseca. Najintenzivniji deo programa traje od 7. do 14. novembra.

Negiranje genocida

Posljednja šansa da se međunarodnopravnim mehanizmima Srbija prisili na suočenje s istinom o prošlosti propuštena je 27. februara 2007. kada je Međunarodni sud pravde donio presudu o odgovornosti Srbije “samo za nesprečavanje” genocida u Srebrenici.

Klistir

Radio emisija 16.10.2009, govore: ekonomista Miroslav Prokopijević, Filip Ejdus sa FPN, sociolog Vladimir Ilić i knjževnica Biljana Srbljanović.