Kol’ko nas ima? Kol’ko ti treba
Vlast je opet najavila kampanju nepristojnog naziva za povećanje prirodnog priraštaja i pozvala žene, koje je predsednik nedavno optužio da inkasiraju pare na decu, da ipak rađaju za pare.
Vlast je opet najavila kampanju nepristojnog naziva za povećanje prirodnog priraštaja i pozvala žene, koje je predsednik nedavno optužio da inkasiraju pare na decu, da ipak rađaju za pare.
No, da vidimo kako mi iz zemlje Srbije stojimo na toj novoj lestvici sreće, na osnovu njenog indeksa rasta. Ispada da smo prvi u regionu, ako izuzmemo Bugare, koji su za nijansu ispred nas.
Ovo je treća godina zaredom da imamo suficit u budžetu. Nikad se to od Drugog svetskog rata nije desilo. To je juče, 16. marta, izjavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ni kraćih rečenica, ni većih neistina.
Posle brexita i Trampove pobede, izbori u Italiji na kojima su najveći uspeh ostvarili populisti i ekstremna desnica – sigurno će samo učvrstiti uverenje liberala da su građani sami krivi za vlast koju biraju.
Mladina – Vijeće sastavljeno od intelektualaca sa zajedničkom karakteristikom moralne bijede iznjedrilo je jedan revizionistički dokument, pa je u državi u kojoj fašizam buja do granica neizdržljivosti čak i Ustav podređen ustaštvu.
Biznis i finansije – Tramp neće mirno gledati krunjenje dolara. Njegove geopolitičke igre sa Severnom Korejom, oko Jerusalima i u Siriji, deo su težnje da se vrati uticaj koji polako iščezava.
Ako medijima danas promaknu pop i student, sutra bi moglo da im promakne da se ne zna gde je 300 miliona evra za objekte javne namene u „Beogradu na vodi“.
Teško je ne složiti se sa analizom društvenog i političkog stanja u Srbiji koju je u svom tekstu iznela Vesna Pešić. Na deskriptivnom nivou, sve je upravo onako kako je u ovom tekstu opisano. Problem nastaje u interpretaciji.
„Lolu nisu odnili ustaški propaliteti!“ Mama je rekla: „Kako nisu, čoviče božji? Pa nema ga na spomeniku!“ Dida je još više se nagnijo i rekao je: „Sam je otiša!“
Pitanje o demokratizaciji Kine mora se postaviti na nov način, a ne u standardnoj formulaciji: da li će kineski kapitalisti uspeti da uspostave kontrolu nad državom?
Oktobra 1990. kupila sam u Beogradu svoju poslednju malu crnu haljinu. Dubravka Ugrešić me je povela u finu radnju u Čika Ljubinoj ulici, u kojoj su imali jednostavne pletene haljine u odgovarajućim veličinama.
Argument u prilog toj tezi je glasio da je bog svemoguć i izvan vremena, tako da uvek zna šta će se dogoditi. Ali kako onda imamo slobodnu volju? Kako kazniti čoveka za koga je predodređeno da opljačka banku?
Gost pokušava da bude skroman čovek. Radi i kad slavi. Ali, valja nešto i prezalogajiti. Ćale gospodina predsednika doneo jutarnji obrok u dragoj crvenoj šerpici, a u njoj uobičajeni srpski fruštuk: punjene lignje!
Pozvati opoziciju da se kriminalnom režimu suprotstavi redovnim političkim sredstvima nije samo naivno nego je i štetno. To je isto kao i pozvati je na kolektivno samouništenje.
Šta je nudila opozicija osim populizma, nacionalizma i antievropejstva? Koga je mogla da (re)animira? Opozicija (i „njeni“ analitičari) gurnuli su građane u ruke Vučiću. I nastavljaju da ih guraju.
Vučićevi saveznici imaju potpunu kontrolu nad institucijama u zemlji, te ne postoji ništa što bi ga sprečavalo da potkopava demokratske norme.
Iz prošlog veka stigla je i superteška interkontinentalna balistička raketa „Sarmat“. Reč je o malo osavremenjenoj kopiji stare sovjetske rakete „Vojevoda“, proizvedenoj u danas nama neprijateljskoj Ukrajini.
Beogradski izbori pokosili su sve stranke koje su prelazile republički cenzus. Poraz na tim izborima omogućio je dodatni pritisak na opoziciju i parlament.
Evropljani su produžili sankcije Rusiji. Srbija ih još nije uvela. U Skupštini se sada raspravlja o sporazumu o saradnji MUP-a i ruske Federalne službe obezbeđenja.
Mediji nas često pitaju zašto #MeToo kampanja nije uzela maha u Srbiji – poslednji slučaj seksualnog nasilja koji je pokrenuo javnu debatu o nečemu o čemu se ne debatuje upravo je pokazatelj tih razloga.
Danas – Vraćam se u vreme demonstracija 1996-97. koje su trajale 88 dana. Vodila ih je Koalicija Zajedno (SPO, DS i GSS). Započele su u Nišu gde je i otkrivena izborna krađa…
Zoran Đinđić je smatrao da diktatoru ustav nije neophodan. On je samo nastavak partijskog programa drugim sredstvima, koji pre svega obavezuje „vanpartijce“ i određuje granice njihovog delovanja.
Za koji dan se zatvara konkurs ministarstva prosvete za talentovane mlade istraživače, na osnovu koga se planira zapošljavanje 1.000 budućih naučnika u naučno-istraživačkim ustanovama.
Zemljom haraju dve zaraze: malih boginja i malih bogova i ne zna se koja će nam pre doći glave. Tu ustavne reforme imaju podršku udruženja pekara, frizera i dunđera, a ne sudija i tužilaca…
Helsinški odbor – Poglavlje iz autorkine knjige „Panonska urbana kultura“ o 12 vojvođanskih gradova: Grad je 1416. stradao od Turaka, a 1422. se prvi put pominje kao varoš.
Novosti – Postament s kojeg je uklonjena bista Ive Lole Ribara, mramorno postolje bez glave, trebalo bi zadržati u zatečenome stanju i prikladno ga preimenovati, na primjer u Spomenik aktualnome hrvatskom antifašizmu.
Svetislava Bulajić nije razrešena dužnosti zbog preporuke Agencije za borbu protiv korupcije, mada bi bilo lepo da zakonodavac uvažava mišljenje ovoga organa.
Mogao je ministar Đorđević svoju posvećenost ženama da iskaže stihovima drumskog hita: „Šoferska je tuga pregolema, pukla guma a rezerve nema. Vidiš mala onu gustu šumu, tamo ćemo da krpimo gumu.“
Ubedljiva pobeda Vučićevih neoradikala u Beogradu označava kraj dugog procesa koji se na srbijanskoj sceni može pratiti od pada Miloševića do današnjih dana. On se može nazvati i kontrarevolucijom…
Ostatak sveta bi Trumpove tarife mogao protumačiti kao signal da SAD odustaju od vođstva u trgovini i da odbacuju obavezu da igraju po pravilima koja je prethodna administracija uspostavila uz mnogo truda.
Odgovor na tekst Rastislava Dinića: Tamo gde Dinić vidi ljude na rubu egzistencije, ja vidim osobe uplašene za svoje privilegije, koje glasaju za režim bez obzira na to što će svi drugi platiti visoku cenu njihovog izbora.
Usvajanjem predloga amandmana bi se pogoršao rad celokupnog pravosudnog sistema, a iz ugla postupaka za ratne zločine naročito su problematična 3 rešenja.