Agitprop bez kompasa
Davno pre nego što su se u SAD pojavile lažne vesti, u SSSR-u je postojao agitprop. Ali lažnim vestima nedostaje važan element koji ih razlikuje od agitpropa: za sumnju u njihovu istinitost nisu predviđene kazne.
Davno pre nego što su se u SAD pojavile lažne vesti, u SSSR-u je postojao agitprop. Ali lažnim vestima nedostaje važan element koji ih razlikuje od agitpropa: za sumnju u njihovu istinitost nisu predviđene kazne.
Imenovanje novih članova Nacionalnog saveta kulture nema podršku reprezentativnih umetničkih udruženja, već isključivo ministarstva kulture. U pitanju su Vladimir Logunov i Živorad Ajdačić.
Na svom jubilarnom trećem otvaranju jedne iste fabrike u Nišu, predsednik države je za taoca, pardon, za primer svog uspeha uzeo dečaka koji će, eto, kad poraste, biti radnik u toj fabrici.
Trideset godina predajem Šekspira na Kolumbiji. Za to vreme studenti nisu menjali mišljenje o Snu letnje noći i Magbetu, ali jesu o Hamletu. Naravno, uvek smo iznova pretresali pitanje Hamletovog oklevanja.
Rada Trajković je poslala otvoreno pismo nemačkom ambasadoru, zabrinuta za sudbinu Srbije pod ovim režimom. Ona u tom pismu traži pomoć Nemačke u privođenju pravdi ubica Olivera Ivanovića.
Iz arhive: Pred prolećno zasedanje Sabora SPC – Predlog Ustava Srpske pravoslavne crkve-Pećke Patrijaršije ipak je samo predlog, pa su možda moguće intervencije na predloženi tekst.
Mladina – Mala je to, slučajna, ulica u centru Zagreba. U njoj kafić-dva, a između šljaštećih reklama i bankomata jedva vidljiv, skromni spomenik dvjema istinskim heroinama hrvatskog antifašističkog pokreta.
Gledajući „Fantomsku nit“ Pola Andersona setio sam se „Bitke na Neretvi“, filmskog spektakla o događaju iz NOB-a u kome su igrali Jul Briner, Franko Nero i Orson Vels, kao i Milena, Bata, Boris i Smoki.
„Možeš li za gledaoce Hatevea reć šta bi ti želija postat kad porasteš?“ Kane Šteta je rekao: „Ja bi kad porasten najviše želija postat Irac!“ Dino je uletijo: „A ja Njemac!“
Viši sud u Beogradu je doneo rešenje kojim je bivšeg pripadnika Škorpiona, osuđenog na 20 godina zatvora zbog ubistva 14 albanskih civila u Podujevu u martu 1999, pustio na uslovni otpust nakon izdržane 2/3 kazne.
Dugo najavljivana poseta nelegitimno izabranog predsednika Nišu došla je i prošla. Plan je bio da se velikim skupom ispred fabrike Leoni zapuše usta svim kritičarima odluke o otimanju niškog aerodroma.
Iz arhive: Povodom aktuelne rasprave u skupštini o izmenama zakona o vojsci – Ako skupština usvoji ove predloge, vojna policija će moći da štiti ljude po izboru ministra i hapsi građane koji je u tome ometaju.
Povodom 50 godina od 1968: Rođen sam u Engleskoj 1948, dovoljno kasno da za nekoliko godina izbegnem vojnu obavezu, ali na vreme za Bitlse: imao sam 14 kada su grunuli sa hitom „Love Me Do“.
Duža verzija teksta iz nedeljnika Vreme: Za one koji danas govore o kosovskom zavetu, a pritom misle na Lazarev izbor nebeskog carstva, gubitak materijalnog Kosova ne samo da je prihvatljiv već je i poželjan.
Školegijum – Prikaz knjige Noama Chomskog „O pogrešnom obrazovanju“: Za njega nema dileme. SAD su bezobzirna supersila koja zloupotrebljava svoje oružje i bogatstvo da se još obogati na štetu slabijih država.
Kako je kanadski profesor, koji insistira na tome da su rodna i klasna hijerarhija prirodom dane, preko noći postao najuticajniji javni intelektualac na zapadu.
Seća li se neko smešnog petla Sofronija iz crtanog filma? E, taj dolazi u Niš da snagom svoje harizme zaustavi „tupave proteste“. Sa sobom dovodi gomilu koja ne može bez svog vođe kokošarnika.
Iz uvoda za novo izdanje povodom 200 godina od Marxovog rođenja: Ponovno čitanje Manifesta donelo mi je i izvesnu utehu, jer mi je potvrdilo da je to liberalan, čak libertarijanski tekst.
Kako neprivlačan naslov. Ali – to je naša realnost. U oba smisla; i metaforično i bukvalno. I stvarnost nam je zbilja odbojna, a i ambijent za ulaganja nam je takav – nepogodan, neatraktivan, sumoran.
Deutsche Welle – „Ne želimo da se Balkan okrene Turskoj ili Rusiji“, rekao je francuski predsednik u Strazburu. Ali, dodao je, ne želimo ni da se Evropa na brzinu proširi na 30-32 članice po starim pravilima.
Novosti – ‘Žrtve to nisu zaslužile, a bogami ni ja’, zacijelo mudruje premijer Plenković, nakon što je iz Jasenovca uklonio ploču s ustaškim pozdravom i premjestio je koji kilometar dalje, kraj partizanske kosturnice.
Zove Lavrov Šojgua: „Nemoj po Njujorku, tamo mi je ćerka“. A Šojgu će njemu: „Peskov kaže nemoj po Londonu i Parizu, Medvedev po Berlinu… Koga onda da bombardujem?“ „Udri po Voronježu, tamo nema naših.“
Dok se Fondacija za otvoreno društvo seli iz Budimpešte u Berlin, a Centralnoevropski univerzitet (CEU) se evakuiše iz Budimpešte u Beč, Sorosov sin se viđa s Orbánovim blizancem u Srbiji i nudi mu pomoć.
U danu kada je EK predala svoj izveštaj o neslavnom stanju u Srbiji, u TV Dnevniku javnog servisa su plastično ilustrovali manjkavosti koje je utvrdila EK – ugostili su predsednika države.
Uzroci i posledice onoga što se često opisuje kao „uspon populizma“ predmet su dubokih neslaganja. Ali ako postoji jedna stvar oko koje se svi slažu, to je da je populizam pre svega napad na liberalizam.
Biznis i finansije – Ni posle druge ture konsultacija sa predsednikom države, ni Lega ni M5S nisu obezbedili partnere za formiranje vlade. Ako uskoro niko ne skrpi većinu, rešenje će izdiktirati predsednik.
Kako funkcioniše sistem odmazde SNS-a na lokalu dobro se vidi iz života i rada vršačke bibliotekarke i gradske odbornice Dragane Rakić, koja se oglašava i u listu Danas i na portalu Autonomija.
Po Žaku Lakanu ljubav je „davati nešto što nemate nekome ko to ne želi“. Imajući ovo u vidu, izjava gradonačelnika Kraljeva da bi ovaj grad trebalo da pokloni aerodrom državi predstavlja najčistiji izraz ljubavi.
Čitate li njegova sabrana dela? Verujete li u lapot nad političkim ocem? Da li Šešelj govori ono što vi mislite kad ponekad ćutite? Gde planirate Bulevar vojvode Šešelja?
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, gostujući u bordo džemperu u dnevniku RTS-a, osuđuje „gaženje zastave bilo koje suverene zemlje“. Po toj osudi se, kaže, „razlikujemo od Hrvata“…
Nije bilo nijednog razloga da osuđeni ratni zločinac pomisli da ne treba da skače po hrvatskoj zastavi. Iživljavanje nad opozicionom poslanicom bilo je provera koliko daleko može da ide u svojoj obesti.
Poslovni model internet kompanija može se opisati kao kapitalizam nadziranja, koji nastaje uvidom da se prateći šta ljudi unose u pretraživač mogu predvideti njihove želje.