Ukrajina

Ako rat potraje

Zavisnost ruske privrede od izvoza sirovina veća je od zavisnosti zemalja uvoznica… Ono što će se postići silom biće gore od onoga što se moglo postići političkim putem.

Prednja korica knjige „Politike prevođenja“

O jeziku izvan sebe

Poklon za 8. mart, pogovor iz nove knjige – O fantazmu nacionalnog jezika. Mutacije mutavog srpskog i hrvatskog. Jednojezičnost Hrva i Srbata. Hindustan moj roden kraj.

Foto: Predrag Trokicić

Tigar, BDP i pirinač

Rusija je napala Ukrajinu, žitnicu Evrope. Opet se ukazala prilika da predsednik širi paniku, ovoga puta od gladi. Usput je ponovio da je Srbija najbrže rastuća ekonomija u regionu.

Foto: Predrag Trokicić

Gluvi telefoni

To što je Rusija u stanju da Evropu uceni naftom i gasom, kako je to otvoreno priznao novi predsednik nemačke vlade Olaf Scholz, u velikoj meri je zasluga njegove prethodnice Merkel.

Jezik za očnjacima

Novosti – Institut za hrvatski jezik je pozvao medijske kuće u Hrvatskoj da se u znak solidarnosti s ukrajinskim narodom služe njihovim imenima gradova. Da li se kaže Harkiv, Kijiv, Ljviv, Dnjipro?

Kijevski metro 2. marta 2022, foto: Igor Kossov za The Kyev Independent

Što znači braniti Evropu?

„Ruska istina“ je samo prikladan mit koji želi zasnovati Putinovu imperijalističku viziju, a Evropa se tome najbolje može suprotstaviti tako da gradi mostove prema državama u razvoju…

Foto: John Lamparski/NurPhoto/Shutterstock

EU i Ukrajina

Mnogo toga dugujemo ukrajinskoj odlučnosti da se odupre Putinovom ratu za rekolonizaciju. To je dakle Ukrajina učinila za Evropu. Postavlja se pitanje šta će Evropa učiniti za Ukrajinu.

Beograd 17.3.2019, policajac sa automatskom puškom

Sramota

Smeju li građani snimati policiju? Da li takvo snimanje može biti povreda privatnosti? Da li se snimanjem i deljenjem takvih snimaka mogu povrediti čast, ugled i dostojanstvo policajaca?

Foto: Slavica Miletić

Srexit

Kako, u situaciji kad se naša vlast prema nama ponaša kao Putin prema Ukrajini („prestaću da ih porobljavam kad prestanu da se brane“) podstaći ljude da izađu na glasanje?

Čerkasi, Ukrajina

Uspon i mesto u istoriji

Jedno je istorija, a drugo racionalizacija istorijom. Uzmimo istoriju Putinovog uspona na vlast. Prvo je bio rat u Čečeniji koji nije bio popularan, ali koji je ojačao centralnu vlast.

Protesti u Berlinu protiv rata u Ukrajini 27. februara 2022.

Kraj kraja istorije

Verovali smo da kraj istorije znači ne samo da je jedne novembarske noći 1989. otkriven savršen sistem, već i da se za međunarodne obračune više neće koristiti staromodna sredstva.

Brisel 26. februara 2022, foto: Ingrid Sager

Otpor okupaciji Ukrajine

Ovo je kraj posleratnog svetskog poretka. Putin to ne krije. Ako je rat u Iraku po međunarodnom pravu bio protivzakonit, rat u Ukrajini ide korak dalje i urušava samo međunarodno pravo.

Naslovna strana knjige Sramota

Sramota

Reč je o knjizi koja registruje šta je sve uradila grupa aktivista, pretežno umetnika, u dve godine epidemije, a protiv vlade koja je epidemiju iskoristila za ukidanje slobode izražavanja…

Foto: Predrag Trokicić

Mali mađioničar

Siniša Mali se hvali kako je javni dug „pod kontrolom i na nivou od 51,5% BDP-a“. Kako se javni dug sa 56,9 odsto BDP-a 31. decembra 2021. strmoglavio na tih 51,5 odsto 1. januara 2022.

Miomir Grujić Fleka u Salonu MSUB-a, april 2021.

Nećete nas ućutkati

Saopštenje uredništva ruskog portala Meduza, koji se više ne otvara iz Rusije, kao ni većina ruskih nezavisnih sajtova. Blokiran je i pristup BBC-u, DW-u, RFE-u, tviteru, fejsbuku, vikipediji…

Kijev

Ovo je pravi rat

Ne može se razumeti kako je „miroljubiva Rusija“ napala „fašističku Ukrajinu“ sa ciljem da je „denacifikuje“, sem u slučaju da prihvatimo rečnik zvanične Rusije gde reči imaju suprotna značenja.

Čerkaska oblast, Ukrajina

Sram

Izrael hoda kao po jajima i sa velikim strahopoštovanjem prati Putinove reakcije. Premijer Benet je prekinuo sednicu vlade kada ga je Putin pozvao telefonom i dugo razgovarao s njim.

Foto: Peščanik

Privredni odnos snaga

Ruski BDP je 2019. bio 2% svetskog, udeo kineske privrede 17%, EU sa Britanijom 21%, a američke 24%. Ako se dodaju Japan, Kanada i Australija, udeo zapada je 55%.

Foto: Predrag Trokicić

Gospodar panike

Nisam znao nikoga ko gomila namirnice i puni podrum gorivom. Sve dok on nije rekao da nema potrebe za tim. Samo radi suprotno od onoga što on govori, to je naša filozofija opstanka.

Grbavica, mart 1996.

Sarajevo i Kijev

Sa svakom ispaljenom granatom na Kijev kod mojih sugrađana bude se sjećanja na opsadu Sarajeva, kada smo u otporu teroru dokazali da se umijećem življenja može pobijediti zlo.

Odesa

Sloboda pod gusenicama

Koliko treba da se prolije krvi žitelja Ukrajine da bi se utažila srpska žeđ za pravdom? Ozbiljno pitam. Jednom bi ta žeđ valjda morala da se ugasi, kako bismo nadalje živeli manje-više u miru.

Foto: Predrag Trokicić

Jagoda na respiratoru

Jagode, sardine, dizel, benzin, pšenica, kukuruz, nafta, gas, jabuke, maline, so, višnje, trešnje, šljive, pirinač, ulje, brašno, pasulj, paradajz, krastavac, repa, grašak, mleko u prahu.

grafit sa likom Putina

Putinov govor

Govor koji je Putin održao 21. februara jedan je od najneobičnijih govora našega doba. Za nešto više od 55 minuta Putin je izgovorio oko 6.000 reči, bez zastoja, bez beležaka i telepromptera.

Foto: Predrag Trokicić

Još o spomenicima

Spomenik na Savskom trgu formalno veliča srpski srednji vek, ali faktički obeležava kraj nezavisnosti na ovim prostorima i podređeni položaj Srbije u odnosu na rusku petro-imperiju.

Užgorod

Ukrajina u nastavku filma Alien

U sredu uveče, 23. februara, moji prijatelji i ja smo otišli u bioskop u Kijevu da vidimo novi film ukrajinskog reditelja, lepo smo večerali i popili flašu dobrog vina, a zatim otišli u krevet.

zastava EU

Može li oživjeti san o Europi

Slike užasa iz Ukrajine koja se našla pod agresijom Rusije i pred negiranjem prava na postojanje od strane Vladimira Putina, otvorila je kraj svih ostalih pitanja i ono o ideji ujedinjene Europe.

Fontana Družba narodov, VDNH, Moskva, foto: Konstantin Novaković

Kad bi Rusija

Kratka pesma iz zbirke „Putovati u Lavov“ u prevodu sa poljskog Petra Vujičića – Da je Rusiju osnovala Ana Ahmatova, da je Mandeljštam bio zakonodavac a Staljin samo sporedna ličnost…