Od tehničke do ekspertske vlade
Iako je prerano bilo šta prognozirati, ipak se sa dosta razloga može pretpostaviti da će rezultat majskih izbora biti blizak “pata kartama” s evropske ili antievropske strane.
Iako je prerano bilo šta prognozirati, ipak se sa dosta razloga može pretpostaviti da će rezultat majskih izbora biti blizak “pata kartama” s evropske ili antievropske strane.
Često čujete kako se za nekog političara, ili kakvog drugog oportunistu kaže da bi prodao i sopstvenu babu ako bi to koristilo njegovim interesima.
Dok jedni veruju da će ih biračko telo prepoznati kao inventivne graditelje, drugi očekuju oreol zaštitnika prava i ekonomskih interesa zemlje. Autoput u toj priči više nije ni bitan.
Zaista, kuku lele ovde normalnom čoveku. Niti može da jede kako treba, niti može da se sahrani. Teško i živome, a i mrtvome.
Na zapadu Evrope nema ni intelektualnog ni političkog antikomunizma. U postkomunističkoj Evropi postoji dosta snažan politički antikomunizam.
Četrdeset je dana od kako je mladić Z. Vujović izgoreo u plamenu američke ambasade. Ljudi smo i dugujemo mu sveću, taj simbol žrtve koji živi prinose mrtvima.
Reakcije berzi na izbore su uglavnom standardne. Ako se predviđa pobeda privredno liberalnijih, desnih stranaka, berza raste. Da li će i koliko rasti dugoročnije, zavisi od politike te vlade.
U Bukureštu ćemo saznati da li demokratski Zapad zastupa svoje vrednosti slobode i tolerancije, podržava svoje prirodne saveznike i pruža li ili ne ruku onima koji, u Evropi ili na njenim marginama, gorljivo slave njegove konstitutivne ideale.
Biću u Ulici majke Tereze nakon proglašenja nezavisnosti Kosova. Prizivaću sećanja. Prvo sećanje smo ti, Flaka, i ja kako stojimo u istoj toj ulici, koja se u to vreme zvala Maršala Tita. Proslavljamo nove godine šezdesetih.
Danas – Pre četrdest godina je doživela neuspeh tržišna reforma. Potom su doživeli neuspeh zagovornici liberalnih i demokratskih reformi.
Hajde da malo razmotrimo fenomen „usiljenog rodoljublja“. I to one vrste koja pretenduje da bude vrhovni, pa tako i jedini kriterijum patriotizma.
Anonimni Dezerter jedan je od više desetina hiljada mladih ljudi koji su napustili Srbiju tokom devedesetih godina, jer je odbio je da učestvuje u ratovima koje je ona vodila.
Opšte mesto postmodernog diskursa jeste čuvena priča o mnoštvu naracija, odnosno o tobožnjem odsustvu velike istorijske naracije, takozvane master narrative.
Dva nadgrobna spomenika stoje jedan do drugog na crkvenom groblju sela Ruken: jedan pripada Fridrihu Ničeu, jednom od najvećih i najneshvaćenijih filozofa; drugi obeležava grob njegove sestre Elizabet.
U cijeloj Evropi živi u ovom momentu oko osam milijuna Roma, najvećim dijelom u zemljama južne Evrope, te po 70.000 u Njemačkoj i Italiji, 300.000 u Francuskoj i 700.000 u Španjolskoj.
Obnova tradicije političkih pamfleta, dve decenije od najdubljeg pada kojim je beogradska Politika učestvovala u državnoj i društvenoj dezintegraciji, ukazuje pre na spregu s vladom nego na ugled i visoko mesto u javnosti na koji se te novine pozivaju.
Nasuprot tenzijama koje su na Balkanu prisutne gotovo dvadeset godina postoji snažno iskušenje, u ime nekakvog realizma, da se pristupi konačnom prekrajanju granica po etničkim linijama.
Radikalna je stranka ponudila drugim strankama ili njihovim liderima da se obavežu da će garantovati sigurnost stranim investitorima u Srbiji. Koliko su strane investicije važne?
Brojanje tuđih para postalo je nezaobilazni deo naše novokomponovane dripačke demagogije.
Retko se događa da jedna mala zemlja prkosi Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama. A Srbija upravo to radi.
Da li sam ja jedini koji strahuje od sukoba između siromašnih „patriota” i siromašnih „izdajnika”, dok se bogate „patriote” i bogati „izdajnici” baškare na svojim jahtama i bazenima.
Seljaci i naučnici, državnici i patrioti koji su pobegli od tiranije i progona, konačno su 1787. godine, na konvenciji u Filadelfiji, učinili stvarnom svoju deklaraciju nezavisnosti.
Ovdašnja kultna te-ve emisija “Vrijeme kulture” je – u povodu pete obljetnice rata u Iraku – izračunala šta se s tri bilijuna američkih dolara, koliko je ovaj rat prema analizama Josepha Stiglitza i Linde Bilmes već do sada koštao, moglo sve napraviti?
Ako ste se pitali gde možete saznati šta je to o čemu aktuelni tehnopremijer ćuti i nad čime uzdiše i zbog čega njegov tehnoministar za KIM stenje i reži, pročitajte List za politička i društvena pitanja, geopolitička i strateška istraživanja, koji se zove Geopolitika.
Pospano lice mantrajućeg seoskog popa na trenutak je živnulo dok je mudrovao kako “Srbija neće ući u Evropsku uniju još za mnogo, mnogo godina”.
Radio emisija 28.03.2008: posle posete srpskim enklavama na Kosovu: Sonja Biserko, Borka Pavićević, Vera Marković i Ivan Kuzminović; profesorka Vesna Rakić-Vodinelić i istoričar Slobodan G. Marković.
Nedavna razmena udaraca Čankove Lige socijaldemokrata Vojvodine i Jovanovićeve Liberalno-demokratske partije bila je, makar na kratko, prvorazredno političko iznenađenje.
24.mart, dan kada su poleteli prvi tomahavci na prestoni Beograd, kada je počelo dodatno razaranje ove zemlje, u javnosti je prošao skoro nezapaženo.
Borci za „nacionalno pitanje“ skoncentrisani su pretežno u 5-6 najvećih ruskih gradova. Najviši tonus ksenofobnog raspoloženja takođe se nalazu tu.
Prođe ponekad i nekoliko dana, a da naši političari ne naprave brljotinu vrednu pomena. Upravo smo u jednom takvom zatišju, ali bez preuranjenih optimističkih zaključaka.
Krvavi obračun na Tibetu gde je prijateljska kineska Vlada “uspostavljala kontrolu” nad “pobunjenicima” konačno je izazvala žestoku reakciju Ministarstva inostranih poslova Srbije.